Zora na Marsu: Rover Curiosity snimio sloj stijena za koji se procjenjuje da je star tri milijarde godina
NASA je objavila fotografiju prvih zraka zore na Marsu, a znanstvenici objašnjavaju nastanak nazubljenih vrhova udaljenih šesnaest kilometara od Mount Sharpa.
NASA-in rover Curiosity snimio je prizor prvih zraka zore na Marsu, a fotografija je objavljena u srijedu. Sunčeva svjetlost na snimci obasjava nazubljene stijene nastale prije više milijardi godina, dok vozilo veličine automobila nastavlja istraživati planetarnog susjeda Zemlje.
Krater Gale i pet kilometara visok Mount Sharp
Curiosity je sletio 2012. godine u krater Gale, u blizini Marsova ekvatora. Od 2014. godine penje se na Mount Sharp, planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže iz dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest kotača, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad krajolika u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane djelovanjem vjetra.
Sloj koji se ne uklapa u dosadašnju sliku
Svijetli, nazubljeni vrhovi u daljini sloj su stijena koji se izgledom prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover dosad prošao. Planetarni znanstvenik Ashwin Vasavada iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Kaliforniji i voditelj projekta Curiosity rekao je da se smatra kako je nekoć riječ bila o sedimentu koji je nanosio vjetar, možda pijesku ili čak pepelu koji je u krater dospio zbog obližnje vulkanske aktivnosti. Nakon što se sediment pretvorio u stijenu, tisućljeća i tisućljeća djelovanja vjetra oblikovala su taj sloj u grebene zvane jarang.
Jarang star otprilike tri milijarde godina
Prema Vasavadi, sloj jaranga najvjerojatnije je nastao prije otprilike tri milijarde godina, otprilike u isto vrijeme kad i ostatak planine. Taj se sloj proteže oko 16 kilometara sjeverozapadnim područjem Mount Sharpa. Međutim, čini se da sloj jaranga nije dio neprekinutog niza slojeva koji čine slojevitu strukturu Mount Sharpa. Nastao je nešto kasnije i nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom: vremenskim jazom tijekom kojeg su prethodni slojevi erodirali prije nego što su na njih naneseni novi slojevi.
Rekordan uspon i geološki arhiv
Rover se tijekom postupnog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što je najveća visinska razlika koju je neki rover dosad savladao na Marsu, navodi NASA. Mount Sharp građen je od slojeva, a svaki od njih bilježi jedno razdoblje geološke prošlosti planeta. Proučavajući te slojeve, znanstvenici su saznali više o vodenim površinama koje su davno prekrivale ovo područje, u vrijeme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego što je danas.
Što slijedi 2027. i 2028. godine
Vasavada je rekao da se NASA nada kako će Curiosity do sloja jaranga stići 2027. ili 2028. godine, kada će svojim instrumentima detaljno proučiti njegovu geologiju. Za hrvatsku javnost vrijednost ove vijesti nije samo u jednoj lijepoj fotografiji s drugog planeta. Dugogodišnji uspon rovera i strpljivo čekanje na prilazak sloju jaranga pokazuju kako ozbiljna znanstvena otkrića nastaju bez brzih rezultata i bez pompe.
Znanost kao dugotrajan napor
Curiosity je na Marsu od 2012. godine, a do ciljanog sloja neće doći još godinama. Upravo ta sporost i predanost daju dubinu podatku o tri milijarde godina starim stijenama. Mlade čitatelje, kojima su mobiteli i trenutni sadržaji često jedini prozor u svijet, ovakva vijest može podsjetiti da pravi trag ostavljaju marljivost, škola i upornost, a ne kratki videozapisi.
