Nacionalni plan za umjetnu inteligenciju: 7000 građana, 10.000 nastavnika i 5000 službenika na obuci do 2028.

Polazišne brojke otkrivaju realno stanje

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije otvorilo je javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine i pripadajućem akcijskom planu do 2028. godine. Prema podacima Eurostata za 2025., umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj koristi tek 15,2 posto poduzeća s najmanje deset zaposlenih i samozaposlenih osoba, dok prosjek Europske unije doseže gotovo 20 posto. Generativne alate umjetne inteligencije koristilo je 27,5 posto stanovništva u dobi od 16 do 74 godine, što je pet postotnih bodova ispod prosjeka Unije.

Četiri stupa plana usmjerena na ljude i infrastrukturu

Nacionalni plan povezuje četiri posebna cilja. Prvi je jačanje ljudskih potencijala za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, drugi razvoj suverene, sigurne i otporne računalne infrastrukture i podataka, treći uspostava sustava etične i zakonite primjene, a četvrti poticanje istraživanja, inovacija, razvoja i primjene u gospodarstvu. Dokument nije deklarativan: za svaki cilj postavlja mjerljive vrijednosti koje treba dosegnuti do 2032. godine.

Gospodarski zaostatak nije samo statistički problem

Podaci o poslovnoj primjeni digitalnih tehnologija otkrivaju zabrinjavajući pad. Udio poduzeća koja koriste barem jednu od tehnologija umjetne inteligencije, računalstva u oblaku ili analitike podataka smanjio se sa 65,6 posto u 2023. na 60,8 posto u 2025., dok je prosjek Europske unije 63,2 posto. Najmanju osnovnu razinu digitalnog intenziteta imalo je 57 posto hrvatskih tvrtki, u usporedbi sa 71,4 posto na razini Unije. Računalstvo u oblaku koristilo je 43,3 posto hrvatskih poduzeća, nešto manje od 46,7 posto u Europskoj uniji.

Digitalne javne usluge i infrastruktura: svijetle i tamne točke

Hrvatska u 2025. godini ostvaruje 75,3 boda u području digitalnih javnih usluga za građane, što je znatno ispod 84,6 bodova prosjeka Europske unije. Za digitalne javne usluge poduzećima rezultat je 67,6 bodova, u odnosu na 88,6 bodova u Uniji. Istodobno je dostupnost elektroničkih zdravstvenih podataka, s 87,1 bodom, nešto iznad europskog prosjeka od 86,5 bodova.

Pokrivenost optičkom mrežom do prostora korisnika iznosi 77,9 posto, a osnovna 5G pokrivenost 97,7 posto, oboje iznad prosjeka Unije. No samo deset posto fiksnih širokopojasnih pretplata ima brzinu od najmanje 1 Gbit/s, u odnosu na 27 posto u Uniji. To pokazuje da fizička infrastruktura postoji, ali krajnji korisnici često nemaju pristup najbržim vezama.

Digitalne vještine: prosjek skriva duboke razlike

U svladavanju osnovnih digitalnih vještina hrvatski su građani ukupno iznad prosjeka Europske unije, ali taj rezultat prikriva velike nejednakosti. Osnovne digitalne vještine ima samo 21,6 posto osoba s niskom razinom formalnog obrazovanja i 34,9 posto osoba u dobi od 55 do 74 godine. Udio IKT stručnjaka u zaposlenosti iznosi 4,9 posto, približno prosjeku Europske unije.

Prvi akcijski plan postavlja konkretne brojke obuke

Prvim akcijskim planom do kraja 2028. godine planirano je uključivanje najmanje 7000 građana u programe razvoja digitalnih kompetencija s naglaskom na umjetnu inteligenciju. Predviđeno je osposobljavanje najmanje 10.000 nastavnika za primjenu umjetne inteligencije u nastavi i 5000 javnih službenika za sigurnu i učinkovitu uporabu u javnoj upravi. Metode poučavanja uz umjetnu inteligenciju trebale bi se primijeniti u najmanje 500 škola.

Financijski okvir: 382 milijuna eura do 2028., zatim još 550 milijuna

Akcijski plan za razdoblje od 2026. do 2028. obuhvaća mjere procijenjene vrijednosti 382 milijuna eura. Za razdoblje od 2029. do 2032. predviđeno je dodatnih 550 milijuna eura. Nacionalni plan predviđa i rast ukupnih godišnjih ulaganja povezanih s umjetnom inteligencijom u Hrvatskoj, s ciljnom vrijednošću od 2,2 milijarde do 2032. godine, pri čemu izvor ne navodi valutu tog iznosa.

Ambiciozni ciljevi zahtijevaju promjenu svakodnevne prakse

Plan postavlja mjerljive ciljeve: povećanje udjela stanovništva s barem osnovnim digitalnim vještinama sa 63,3 na 80 posto, udjela korisnika generativnih alata umjetne inteligencije s 27,5 na 50 posto, te udjela poduzeća koja koriste te alate s 15,2 na 40 posto. Predviđa se i povećanje godišnjeg broja projekata podržanih nacionalnim resursima za napredno računanje sa 154 na 350, kao i dostupnosti i uporabe informacija javnog sektora sa 73,5 na više od 95 posto.

Zašto je ovo važno za Hrvatsku izvan statistike

Digitalni jaz nije samo tehnološko pitanje, nego društveno. Osobe starije od 55 godina i građani s nižim formalnim obrazovanjem najčešće ostaju isključeni iz digitalnih usluga, što utječe na pristup zdravstvu, administraciji i tržištu rada. Nacionalni plan, ako se provede bez praznih obećanja, može smanjiti te razlike i ojačati lokalne zajednice. No uspjeh ne ovisi samo o brojkama: potrebna je dosljedna provedba, nadzor potrošnje i stvarna suradnja s udrugama, školama i poduzetnicima.