Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: 58 posto građana koristi, 51 posto strahuje, poslodavci mirni
Konferencija 'Izazov promjene' u Poreču otkrila je podatke koji pokazuju dubok rascjep između svakodnevne uporabe umjetne inteligencije i percepcije njezina utjecaja na radna mjesta i mirovinsku budućnost.
U petak, 9. listopada 2026., u Poreču je održana financijska konferencija "Izazov promjene", najveće regionalno okupljanje financijske zajednice, koju su organizirali Udruga društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza, a pokrovitelj je bila Vlada Republike Hrvatske.
Okupila je više od 600 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice, a središnja tema bila je umjetna inteligencija i njezin utjecaj na poslovanje, rad i dugoročnu štednju.
Dvije strane iste statistike
Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavio je rezultate istraživanja koje otkriva da 58 posto građana umjetnu inteligenciju koristi na dnevnoj ili tjednoj osnovi.
Istodobno, 45 posto hrvatskih tvrtki koristi AI u poslovanju, što sugerira da je tehnologija postala dio svakodnevice znatnog dijela populacije, ali i da njezina primjena nije ravnomjerno raspoređena.
Poslodavci ne vide prijetnju
Podaci pokazuju zanimljiv paradoks: čak 70 posto poslodavaca ne vidi u svojoj tvrtki nijedan posao koji bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti.
Štoviše, 78 poslodavaca izjavilo je da među zaposlenicima nema straha za radno mjesto, što ukazuje na velik jaz između percepcije opasnosti na razini društva i stvarne procjene na razini pojedine organizacije.
Strah građana ipak postoji
Istraživanje je istodobno pokazalo da oko 47 posto građana i poslodavaca očekuje kako će zbog umjetne inteligencije nestati mnogo poslova.
Oko 51 posto ispitanika boji se da će AI zamijeniti ljude na poslu, a tek 10 posto građana i 11 posto poslodavaca očekuje više novih poslova zahvaljujući toj tehnologiji, što otkriva izrazito nizak optimizam u pogledu otvaranja novih radnih mjesta.
Mjerljiva korist: ušteda vremena
Od tvrtki koje koriste umjetnu inteligenciju, više od polovice procjenjuje uštedu od najmanje 15 minuta dnevno po zaposleniku, a svaka četvrta uštedu veću od sat vremena dnevno.
Te brojke, iako naizgled skromne, na godišnjoj razini mogu predstavljati znatne akumulirane sate rada, što objašnjava zašto sve više organizacija uvodi AI alate unatoč javnom skepticizmu.
Mirovinski fondovi i dugoročni horizont
Organizatori konferencije nisu slučajno mirovinski fondovi i burza: dugoročna štednja izravno ovisi o produktivnosti gospodarstva, a umjetna inteligencija može je povećati ako se pametno uvede.
No podaci o strahu i niskom očekivanju novih poslova upozoravaju da bi tranzicija mogla biti bolna za dio radne snage; ako se strah materijalizira, to bi se moglo odraziti na doprinose i stabilnost mirovinskog sustava, što je izravan interes upravitelja fondova.
Financijska pismenost kao nužan temelj
Na konferenciji se raspravljalo i o financijskoj pismenosti, s panelom na kojem su sudjelovali Martina Verić iz Agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ana Zorić iz Ministarstva financija, Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Kristijan Buk iz Allianz ZB-a.
Zaključeno je da je najveća potreba za financijskom pismenošću građana u obrazovnim sustavima; istaknuto je da mlade generacije imaju više izvora informacija nego ikada, ali je važnije nego ikad da te informacije budu točne i vjerodostojne.
Suradnja s obrazovanjem
Naglašeno je da je suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja ključna za buduće generacije, jer bi svi učenici i studenti prilikom izlaska iz škole i fakulteta trebali imati razinu financijske pismenosti dovoljnu za samostalno snalaženje.
To uključuje razumijevanje mirovinskih fondova, ulaganja i utjecaja tehnologije na tržište rada, čime se stvara otpornije društvo.
Glasovi struke
O utjecaju umjetne inteligencije na poslovanje, tržište rada i ljudsko odlučivanje govorili su i Goran Đoreski, izvršni direktor Digital Realityja, odvjetnik Ozren Kobsa te Zvonko Kostanjčar, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Njihova rasprava pokazala je da se stručna javnost slaže oko potencijala tehnologije, ali i potrebe za jasnim pravilima i etičkim okvirima.
Što to znači za Hrvatsku?
Podaci iz Poreča nisu samo lokalna zanimljivost; oni odražavaju globalnu napetost između usvajanja tehnologije i straha od nepoznatog.
Hrvatska se nalazi u situaciji u kojoj je 58 posto građana već aktivnih korisnika umjetne inteligencije, ali istodobno 51 posto strahuje za svoja radna mjesta; taj nesrazmjer može usporiti prihvaćanje inovacija ako se ne adresira edukacijom i transparentnom komunikacijom.
