Robotaksi bez vozača na zagrebačkoj ruti: Verne i Pony.ai testiraju budućnost prijevoza

Početak testiranja bez sigurnosnog operatera

Dana 12. listopada 2026. objavljen je video koji prikazuje kako robotaksi tvrtke Verne, u vlasništvu Mate Rimca, samostalno vozi od Buzina do Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. Testne vožnje pokrenute su zajedno s kineskim partnerom Pony.ai, a u vozilu nema sigurnosnog operatera. Ruta je duga 22 kilometra i povezuje Verneovo sjedište u Buzinu s glavnom zračnom lukom.

Ruta koja povezuje gospodarsko i prometno središte

Buzin je poznat kao poslovna zona na jugu Zagreba, a Zračna luka Franjo Tuđman jedno je od najvažnijih prometnih čvorišta u zemlji. Odabir ove dionice nije slučajan: ona uključuje gradske prometnice, pristupne ceste i dijelove autoceste, što omogućuje testiranje u različitim uvjetima. Ipak, iz dostupnih informacija nije jasno jesu li vožnje obavljene u redovnom prometu ili uz posebne mjere.

Tko stoji iza projekta

Verne je tvrtka koju vodi Mate Rimac, jedan od najpoznatijih hrvatskih poduzetnika u automobilskoj industriji. Pony.ai je kineska tvrtka specijalizirana za tehnologiju autonomne vožnje, no detalji o njihovu partnerstvu, udjelima i ranijim fazama suradnje nisu navedeni u objavi. Ono što se može reći sa sigurnošću jest da su dvije tvrtke zajedno pokrenule testne vožnje bez operatera u vozilu.

Što znači vožnja bez sigurnosnog operatera

U ranijim fazama testiranja autonomnih vozila obično je prisutna osoba koja može preuzeti upravljanje u slučaju nužde. Ovdje takve osobe nema, što upućuje na visoku razinu povjerenja u sustav ili na posebno kontrolirane uvjete testiranja. Bez uvida u tehničku dokumentaciju ne može se utvrditi radi li se o potpuno autonomnoj vožnji razine 4 ili 5 prema međunarodnoj klasifikaciji.

Sigurnost i regulativa: otvorena pitanja

Svako testiranje bez vozača na javnim cestama otvara pitanja o sigurnosti sudionika u prometu i odgovornosti u slučaju nesreće. Hrvatska trenutačno nema javno dostupan okvir za široku upotrebu robotaksija, pa nije jasno pod kojim su uvjetima ove vožnje dopuštene. Ako se pokažu uspješnima, regulatorna tijela mogla bi dobiti konkretne podatke za izradu pravila, no to je zasad samo mogućnost.

Utjecaj na promet i lokalnu zajednicu

Ako bi se robotaksi usluge proširile, mogle bi smanjiti potrebu za osobnim automobilima i rasteretiti parkirališta, osobito oko zračne luke i poslovnih zona. Istodobno bi se mogao promijeniti način rada taksi prijevoznika i dostavljača, što zahtijeva oprezno planiranje tranzicije. O konkretnim učincima na zapošljavanje i cijene prijevoza nema podataka u objavljenim informacijama.

Širi kontekst: Hrvatska kao poligon autonomne mobilnosti

Zagrebačka ruta Buzin–zračna luka mogla bi postati jedan od prvih javnih testnih poligona za robotaksi u ovom dijelu Europe. Ako se testiranje nastavi bez incidenata, to bi moglo privući dodatna ulaganja i istraživačke projekte u Hrvatskoj. No zasad je riječ o jednoj objavljenoj vožnji, pa je prerano govoriti o trajnoj prisutnosti ili komercijalnoj usluzi.

Ograničenja dostupnih informacija

Izvor ne navodi koliko je vožnji obavljeno, u koje doba dana, pod kojim vremenskim uvjetima niti tko je izdao dopuštenje. Također nema podataka o senzorima, softveru ili rezultatima testa. Bez tih informacija svaka ocjena uspješnosti ostaje na razini promatranja jednog videa.

Zaključak: tehnologija ispred propisa?

Pokretanje testnih vožnji robotaksija bez sigurnosnog operatera na 22 kilometra dugoj relaciji između Buzina i Zračne luke Franjo Tuđman predstavlja korak u primjeni autonomne vožnje u Hrvatskoj. Ipak, javnost zaslužuje više informacija o sigurnosnim protokolima, regulatornim dozvolama i planovima za budućnost. Tek s transparentnim podacima moći će se procijeniti je li riječ o stvarnom napretku ili marketinškom testu.