Pariz do 2032. ulaže 200 milijuna eura u sigurnije biciklističke staze i raskrižja
Novi plan francuske prijestolnice donosi 140 kilometara staza, prilagodbu 220 kilometara jednosmjernih ulica i preuređenje 420 opasnih raskrižja.
Plan koji mijenja svakodnevicu
Pariz je objavio novi biciklistički plan vrijedan 200 milijuna eura, s rokom provedbe do 2032. godine. Gradonačelnik Emmanuel Gregoire izjavio je da je cilj stvoriti sigurne i povezane rute diljem grada.
Francuska prijestolnica već godinama preuređuje vlastite ulice kako bi pješacima i biciklistima osigurala više prostora. Novi plan nije ad hoc reakcija, nego nastavak javne politike koja u prvi plan stavlja kretanje bez automobila.
Brojke koje objašnjavaju zaokret
Pariz se dugo promovira kao prijestolnica biciklizma i trenutačno raspolaže s 454 kilometra biciklističkih staza. Vožnja bicikala u gradu od 2020. godine porasla je za 47 posto.
Prema gradskim podacima, svaki deseti stanovnik sada putuje biciklom na posao, dok je 2017. godine taj udio iznosio samo 4,8 posto. Te brojke nisu rezultat slučajnosti, nego posljedica ranijih ulaganja i promjene prometne kulture.
Novih 140 kilometara i dvosmjerni biciklizam
Prema planu, Pariz bi trebao izgraditi dodatnih 140 kilometara biciklističkih staza. Istodobno će prilagoditi 220 kilometra jednosmjernih ulica kako bi biciklisti njima mogli prolaziti u oba smjera.
Time mreža ne samo da se širi, nego postaje i daleko propusnija za svakodnevna putovanja na posao, u školu ili na trening. Grad time izravno odgovara na rast broja korisnika i širi prostor u kojem se bicikl osjeća ravnopravnim.
Sigurnost na opasnim raskrižjima
Poseban naglasak stavljen je na 420 opasnih raskrižja koja će biti preuređena radi veće sigurnosti biciklista. Automobili su, prema statistikama, sudjelovali u otprilike polovici svih biciklističkih nesreća u Parizu.
Zato se infrastrukturni radovi ne promatraju odvojeno od stvarnih mjesta stradavanja. Svako preuređeno raskrižje konkretan je odgovor na crne točke koje su godinama obeshrabrivale potencijalne bicikliste.
Policija u službi ranjivih sudionika
Grad planira rasporediti više policijskih službenika za nadzor prometa i provođenje pravila kojima se štite biciklisti i pješaci. Ljudi ne mijenjaju prijevozno sredstvo samo zbog novog asfalta; mijenjaju ga kad osjete da su zaštićeni.
To je lekcija koju Pariz sada pretvara u konkretan raspored službi i zadaća. Nadzor prometa postaje dio iste javne politike koja smanjuje dominaciju automobila i povećava povjerenje u bicikl.
Ulaganje u stvarne navike, ne u sliku grada
Dvjesto milijuna eura do 2032. godine nije jednokratni trošak, nego višegodišnji raspored radova s mjerljivim ciljevima. Svaka nova biciklistička staza smanjuje pritisak na automobilski promet i povećava broj ljudi koji biraju aktivan način kretanja.
U Parizu se to već dogodilo: udio biciklista na poslu u sedam godina više je nego udvostručen. Takva promjena ne mjeri se samo kilometrima staza, nego i smanjenjem buke, zagađenja i sjedilačkog načina života.
Pouka za hrvatske gradove
Iako se plan odnosi na francusku prijestolnicu, njegov mehanizam može poslužiti kao ogledalo hrvatskim sredinama. Kombinacija ulaganja u staze, prilagodbe jednosmjernih ulica i pojačanog nadzora mogla bi povećati broj ljudi koji bicikl koriste za odlazak na posao.
Za hrvatske gradove to bi značilo manje gužvi, čišći zrak i zdraviju populaciju, ali tek ako se odluke provedu dosljedno. Pariski primjer pokazuje da se trendovi mogu preokrenuti tek kad se u isti plan uključe infrastruktura, sigurnost i provedba pravila.
Put do 2032. bez euforije
Najavljeni iznos i planovi postavljaju realne korake, a ne preko noći stvaraju biciklistički raj. Pariz će morati nadzirati gradilišta, osigurati sigurnost tijekom radova i zadržati povjerenje građana.
Hrvatska iz tog primjera ne treba kopirati francusku prijestolnicu, ali može prepoznati stvarnu cijenu sigurnih ulica i zdravijeg grada. U konačnici, pitanje nije samo koliko staza gradimo, nego koga njima štitimo.
