Pantheon u Topuskom: energetski div koji obećava struju bez poskupljenja
Projekt podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju godišnje bi trošio pet teravatsati, ali voditelj Mario Gudelj tvrdi da građani neće platiti tu cijenu.
Energetski div na Banovini
Planirani podatkovni centar za umjetnu inteligenciju Pantheon AI u Topuskom najveći je pojedinačni potrošač energije ikad planiran u Hrvatskoj. Voditelj projekta Mario Gudelj za Hinu je izjavio da godišnja potrošnja u punom pogonu doseže oko pet teravatsati. To je jedan i pol puta više od godišnje potrošnje Zagreba i nešto više od četvrtine ukupne prodaje električne energije krajnjim kupcima u Hrvatskoj.
Projekt nije samo tehnološka vijest; on zadire u pitanje energetske sigurnosti, cijena struje i razvoja Banovine.
Brojke koje traže objašnjenje
Gudelj navodi da Zagreb godišnje troši oko 3,2 teravatsata, a krajnjim kupcima u Hrvatskoj prodano je prošle godine oko 17,4 teravatsata. Maksimalna priključna snaga kampusa iznosi 1000 megavata, no stvarna potrošnja ovisit će o popunjenosti centra i rasti postupno.
Od tih 1000 megavata, oko 800 megavata namijenjeno je računalnoj opremi. To je razmjer koji u Hrvatskoj dosad nije viđen.
Zašto struja građanima ne bi poskupjela
Glavno obećanje iz Gudeljevih izjava glasi: struja građanima zbog Pantheona neće poskupjeti. On to obrazlaže time da projekt neće kupovati struju od HEP-a, a troškove nove infrastrukture snosi investitor.
Takav model, ako se ostvari, znači da se teret priključka ne prebacuje na postojeće potrošače. Međutim, riječ je o tvrdnji koju će tek trebati potvrditi kroz ugovore i stvarnu provedbu.
Infrastruktura koja ostaje Hrvatskoj
Za priključak Pantheona potrebno je izgraditi oko 280 kilometara novih 400-kilovoltnih dalekovoda i transformatorsku stanicu u Topuskom. Vrijednost tih radova Gudelj procjenjuje na više od 500 milijuna eura.
Infrastruktura bi se financirala privatnim kapitalom, a potom prešla u vlasništvo HOPS-a i ostala dio hrvatske mreže. Početak jačanja prijenosne mreže, koji je država planirala za 2034., time bi došao osjetno ranije bez izravnog troška za državu.
Obnovljivi izvori: sunce, baterije i realnost
Uz kampus je planirana sunčana elektrana od oko 500 megavata koja bi godišnje mogla proizvesti 550 do 650 gigavatsati. To pokriva tek 10 do 12 posto procijenjene potrošnje centra.
Gudelj priznaje da ta elektrana nije dovoljna za kontinuirano napajanje. Ukupnu godišnju potrošnju namjeravaju pokriti energijom iz obnovljivih izvora putem dugoročnih ugovora s proizvođačima, a predviđen je i baterijski sustav snage 2000 megavata i kapaciteta do 8000 megavatsati.
Hlađenje bez vode iz rijeka
Konačno rješenje hlađenja još nije odabrano, ali Gudelj naglašava da se Pantheon neće spajati na javni vodovod niti koristiti vodu iz rijeka i potoka. Provode se hidrogeološka istraživanja.
Ako se odluče za vodeno hlađenje, rješenje će se temeljiti na upojnim bunarima, a potrošnja bi bila usporediva s godišnjom potrošnjom dvaju golf igrališta. Alternativa je hlađenje električnom energijom, uz nešto manju učinkovitost centra.
Otpadna toplina kao prilika za poljoprivredu
Gotovo sva energija koju troši računalna oprema pretvara se u otpadnu toplinu. Projektanti je žele iskoristiti za poticanje izgradnje staklenika, grijanje ili sušenje poljoprivrednih proizvoda.
O tome će se izraditi zasebna analiza u suradnji s lokalnom zajednicom. To bi Topuskom i okolici moglo donijeti novu gospodarsku granu, ali tek ako planovi prerastu u konkretne projekte.
Širi kontekst i ispit javnosti
Jedan od organizatora sajma Green Energy Fair, Alen Žarković, ocjenjuje da mreža u Hrvatskoj postaje usko grlo za brz rast sunčanih elektrana. Dio rezerviranih kapaciteta zauzimaju projekti koji možda nikad neće biti ostvareni.
Žarković upozorava da loše projektiran podatkovni centar može postati problem za elektroenergetski sustav, ali kvalitetna infrastruktura povezuje i jača državu. O energetskoj strani Pantheona raspravljat će se na panelu sajma 28. i 29. listopada u Areni Zagreb.
Projekt pred ispitom javnosti
Pantheon donosi priliku za raniju modernizaciju mreže, ali i obvezu da se obećanja o cijenama struje i obnovljivim izvorima provjere u praksi. Građani i lokalna zajednica imaju pravo tražiti konkretne ugovore, a ne načelnu podršku.
Ako se sve ostvari kako je najavljeno, Banovina bi mogla dobiti infrastrukturu koja ostaje državi i poticaj za obnovljive izvore. Ako ne, Hrvatska će dobiti skupu lekciju o velikim energetskim projektima.
