Kava bez kofeina otkriva skrivenu vezu crijeva i mozga
Irsko istraživanje na 31 ispitaniku pokazalo je da bezkofeinska kava poboljšava rezultate testova pamćenja, a stručnjaci upućuju na ulogu crijevnog mikrobioma.
Šalica koja skriva više od kofeina
Kava se obično promatra kroz kofein kao glavni aktivni sastojak. No istraživanje objavljeno u travnju u časopisu Nature Communications upućuje na to da napitak djeluje na mozak i drugim putovima, neovisno o kofeinu. Neuroznanstvenik John Cryan sa Sveučilišta College Cork u Irskoj i njegovi suradnici otkrili su neočekivanu povezanost između bezkofeinske kave i pamćenja.
Za starije čitatelje koji svakodnevno piju kavu ova vijest nije samo znanstvena zanimljivost. Ona mijenja način na koji razmišljamo o tome što unosimo u tijelo i kako prehrana preko crijeva oblikuje raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
Mali eksperiment s jasnim signalom
U pokusu je sudjelovao 31 redoviti konzument kave. Ispitanici su dva tjedna potpuno izbacili kavu iz prehrane, a zatim su tri tjedna pili četiri šalice instant-kave dnevno. Polovica je dobila kavu bez kofeina, a druga polovica kavu s kofeinom, pri čemu sudionici nisu znali koju vrstu piju.
Znanstvenici su pratili promjene u sastavu crijevnog mikrobioma i rezultate kognitivnih testova. Mali broj sudionika ograničava snagu zaključaka, ali obrasci su dovoljno jasni za daljnje istraživanje.
Promjene koje se vide u crijevima
Nakon dva tjedna bez kave znanstvenici su zabilježili promjene u sastavu crijevnog mikrobioma u uzorcima stolice. Ponovno uvođenje kave, bez obzira na sadržaj kofeina, izazvalo je brze promjene u mikrobiomu. To upućuje na to da kava djeluje na zajednicu mikroorganizama u probavnom sustavu, a ne samo na živčano tkivo.
Cryanov laboratorij u Corku već godinama istražuje komunikaciju između crijeva i mozga. On i kolega Ted Dinan skovali su 2013. godine pojam psihobiotici kako bi opisali probiotike koji mogu utjecati na mentalno zdravlje.
Memorija raste bez kofeina
Najveće iznenađenje došlo je na testovima pamćenja. Samo su sudionici koji su pili kavu bez kofeina ostvarili osjetno bolje rezultate na dva testa: učenje i pamćenje riječi te prostorne lokacije. Skupina koja je pila kavu s kofeinom nije pokazala statistički potvrđeno poboljšanje na tim zadacima.
Testovi su uključivali učenje popisa riječi i pamćenje lokacija. Bezkofeinska skupina napravila je manje pogrešaka na testu lokacija i poboljšala rezultate u nekoliko dijelova testa s riječima.
Polifenoli kao hrana za mikrobe
Kava ne sadrži probiotike, ali sadrži brojne polifenole, biljne spojeve koji služe kao hrana mikroorganizmima u crijevima. Od više od tisuću spojeva u kavi kofein je samo jedan. On može prijeći krvno-moždanu barijeru i izravno djelovati na mozak, no čini se da polifenoli pokreću dodatne mehanizme preko crijevnog mikrobioma.
Jedna je pretpostavka da polifenoli hrane crijevne mikroorganizme i mijenjaju metabolite koje oni proizvode, a ti spojevi zatim mogu utjecati na rad mozga. Bez dodatnih istraživanja to ostaje hipoteza, a ne potvrđen uzročni lanac.
Različite dobrobiti za različite vrste kave
Svi sudionici su nakon ponovnog uvođenja kave prijavili nižu razinu doživljenog stresa, depresivnosti i impulzivnosti, čak i oni na bezkofeinskoj kavi. No samo je kava s kofeinom bila povezana sa smanjenjem anksioznosti i psihičke uznemirenosti te s boljom pažnjom i budnošću. To razdvaja učinke kofeina od učinaka ostalih spojeva.
Cryan ističe da su rezultati uputili na jasnu povezanost između kognitivnih sposobnosti, imunološkog sustava i stresa s jedne strane te sastava mikrobioma s druge strane. No naglašava da je riječ o malom istraživanju koje otvara mnogo pitanja.
Ograničenja i otvorena pitanja
Bez dodatnih istraživanja znanstvenici mogu samo nagađati zašto je bezkofeinska kava poboljšala pamćenje, a kofeinska nije. Moguće je da polifenoli mijenjaju metabolite kojima se mikroorganizmi koriste, ali to nije izravno izmjereno u ovom eksperimentu. Cryan priznaje da je istraživanje malo i preliminarno.
Otvorena pitanja uključuju dugoročne učinke, utjecaj različitih vrsta kave i ulogu pojedinih sojeva mikroorganizama. Znanstvenici ističu da je potrebno više rada prije nego što se iz rezultata mogu izvući preporuke za javnost.
Kava kao dodatna intervencija
Dok javnost traži načine za ravnotežu probavnog sustava, kava bi se, prema Cryanu, mogla koristiti kao dodatna intervencija uz zdravu i uravnoteženu prehranu. Kofein je, čini se, tek vrh ledenog brijega. Bezkofeinska kava više nije samo zamjena za one koji izbjegavaju kofein, nego predmet novog znanstvenog interesa.
I druga novija istraživanja kave, prema izvoru, pokazuju da i verzije bez kofeina mogu pomoći u razbuđivanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti. To dodatno podupire ideju da kava djeluje na više razina, a ne samo kroz stimulaciju kofeinom.
