Inicijativa u Istri upozorava: 30.000 bala otpada i 14.000 tona željeza leži na tlu, oborine ugrožavaju podzemne vode

Upozorenje građanske inicijative

U subotu, 4. listopada 2026. godine, građanska inicijativa Čist zrak, duga ljubav objavila je, prema pisanju portala Index.hr, upozorenje o stanju u ŽCGO Kaštijun. Riječ je o županijskom centru za gospodarenje otpadom u Istri.

Inicijativa navodi da je na zemljanoj površini tog centra nepropisno odloženo 30.000 bala goriva iz otpada i 14.000 tona željezne frakcije. Zbog nedostatka vodonepropusnih barijera, oborine ispiru taj materijal i odnose ga u podzemne vode.

Što se nalazi u Kaštijunu

Konkretne količine koje navodi Inicijativa jesu 30.000 bala goriva iz otpada i 14.000 tona željezne frakcije. One nisu smještene u zatvorene prostore niti na pripremljenu, vodonepropusnu podlogu, nego su izložene izravnom utjecaju kiše.

Gorivo iz otpada i željezna frakcija u ovom su kontekstu ostaci obrade otpada. Kada takav materijal leži na tlu bez zaštite, oborinska voda ne zadržava se na površini, nego procijeđuje kroz otpad i nosi onečišćujuće tvari u podzemne slojeve.

Nedostatak barijera i izravan rizik

Upozorenje posebno naglašava da na lokaciji nema vodonepropusnih barijera koje bi spriječile doticaj oborina s odloženim materijalom. Zbog toga, tvrdi Inicijativa, voda od kiše ne ostaje na površini, već se procjeđuje kroz tlo i materijal.

Takav slijed događaja ne zahtijeva složeno tehničko predznanje. Ako materijal nije zaštićen niti je tlo pripremljeno, voda i otpad dijele isti prostor, a ishod je lako predvidljiv.

Zahtjev za javnom raspravom

Iz Inicijative stoga traže raspravu o budućnosti ŽCGO Kaštijun, a ne samo kozmetičke korekcije. Njihov zahtjev ne svodi se na tehničko pitanje zbrinjavanja otpada; on otvara pitanje odgovornosti prema lokalnoj zajednici i okolišu.

Dok se ne održi ta rasprava, građani ostaju s podacima koji dolaze isključivo od jedne strane. To je razlog više da nadležne institucije hitno izađu s provjerljivim informacijama o stvarnom stanju.

Brojke koje traže odgovor

30.000 bala nije statistika koju treba čitati olako. Ako se svaka bala mjeri u stotinama kilograma, riječ je o tisućama tona materijala koji čeka na sudbinu. Uz to, 14.000 tona željezne frakcije dodatno opterećuje površinu i povećava obujam materijala izloženog vremenskim prilikama.

Bez službene potvrde nije moguće reći jesu li te količine posljedica zastoja u obradi, nedostatka odlagališnog prostora ili pogrešnog planiranja. No upravo je to pitanje na koje javnost mora dobiti odgovor.

Čist okoliš kao javno dobro

Podzemne vode su javno dobro koje zaslužuje posebnu pozornost. Svako upozorenje o njihovu zagađenju ima posebnu težinu jer se radi o resursu koji služi zajednici. Zato navodi o procjeđivanju u podzemne vode moraju dobiti hitnu provjeru.

Čist okoliš nije apstraktna vrijednost. Ona se mjeri u desecima tisuća bala otpada koji ne smiju ležati na tlu i u tonama metala koje ne smiju biti prepuštene oborinama. Kada se to dogodi, gubi se povjerenje u cijeli sustav gospodarenja otpadom.

Građani traže transparentnost

Inicijativa Čist zrak, duga ljubav time je postala glas onih koji žele znati što se događa u Kaštijunu. Njihova poruka nije usmjerena protiv samog centra, nego protiv načina na koji se njime upravlja i protiv izostanka odgovornosti.

Ako se podaci potvrde, neće biti dovoljno premjestiti materijal i zatvoriti slučaj. Bit će potrebno utvrditi tko je dopustio da 30.000 bala i 14.000 tona željeza završi na nezaštićenoj površini te tko će platiti eventualnu sanaciju.

Put prema rješenju počinje provjerom

Javna rasprava koju traži Inicijativa ne smije biti formalnost. Ona mora uključiti mjerljive podatke o sastavu tla, uzorcima vode i planu zatvaranja ili sanacije. Tek tada će se znati je li riječ o upozorenju koje je spriječilo veću štetu ili o početku ozbiljnijeg ekološkog problema.

Dok nadležni ne odgovore, svaka kiša koja padne na Kaštijun postaje podsjetnik na neodgovorenu poruku građana.