Zagreb pod budnim okom: 247 kamera lovi ilegalne odlagače otpada

Sustav koji ne spava

Grad Zagreb nastavlja borbu protiv nepropisnog odlaganja otpada pomoću videonadzora postavljenog na 247 lokacija. Riječ je o nadzoru prostora oko zelenih otoka i podzemnih spremnika, od središta grada do rubnih naselja.

Sustav je koncipiran da radi neprekidno, 24 sata dnevno, što znači da nijedan dio dana nije bez nadzora. Grad je upravo pokrenuo postupak nabave usluge održavanja za sljedeće dvije godine, procijenivši vrijednost na najviše 480.000 eura bez PDV-a.

Gdje su kamere postavljene

Prema dostupnoj dokumentaciji, kamere pokrivaju glavne gradske točke: Britanski trg, Masarykovu ulicu, Glavni kolodvor, okretišta javnog prijevoza, te stambena naselja Trnsko, Siget, Malešnica i Sesvete.

Ovo su samo neke od lokacija navedenih u popisu koji obuhvaća ukupno 247 mjesta. Širenje nadzora na rubne dijelove grada pokazuje da se problem ne rješava samo u centru, već u cijeloj gradskoj jezgri.

Tehnologija koja vidi i po mraku

Kamere su opremljene senzorima za rad u uvjetima slabog osvjetljenja, a infracrveno osvjetljenje omogućuje snimanje i tijekom noći. Ugrađena je i funkcija prepoznavanja promjena u kadru koja upozorava na pokušaj pomicanja ili zakretanja uređaja.

Svaki uređaj ima najmanje jedan terabajt lokalne pohrane, podaci su šifrirani, a napajanje se osigurava solarnim panelima ili priključkom na javnu rasvjetu. Prijenos snimki ide putem 4G mreže, što omogućuje brz protok informacija do nadzornog centra.

Kako operater reagira na sumnju

Sustav razlikuje osobe i vozila, bilježi njihov ulazak, izlazak i vrijeme zadržavanja u nadziranom području. Kada se zabilježi sumnjiv događaj, operater u nadzornom centru prima obavijest s podacima o lokaciji i vremenu te fotografijom.

Operater potom može pregledati videosnimku, uključujući razdoblje prije i poslije događaja. Ako procijeni da se radi o prekršaju, označava događaj, unosi registarsku oznaku vozila i odabire kategoriju prekršaja.

Dokazi koji se mogu koristiti na sudu

Fotografije i videosnimke mogu se izdvojiti i pohraniti kao dokazni materijal u postupcima zbog komunalnih prekršaja. Uz snimke se čuvaju i podaci o vrsti događaja te o osobi koja ga je obradila.

Sustav omogućuje pretraživanje po vremenu, registarskoj oznaci, vrsti događaja i operateru, kao i izvoz podataka u Excel ili PDF formatu. Predviđena je i mogućnost povezivanja sa sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka, što dodatno ubrzava identifikaciju prekršitelja.

Održavanje i proračun

Izvođač radova mora osigurati ispravnost sustava tijekom cijele godine. U slučaju kvara, oprema mora biti popravljena u roku od 48 sati.

Jednom godišnje predviđen je pregled svih 247 lokacija, uključujući čišćenje leća kamera i solarnih panela te provjeru ispravnosti uređaja. Ovakav pristup održavanju ukazuje na to da Grad Zagreb tretira nadzor otpada kao dugoročnu infrastrukturnu investiciju, a ne prolazni projekt.

Širi značaj za grad i građane

Ova mjera dolazi u kontekstu stalne borbe s divljim odlagalištima koja narušavaju izgled grada i stvaraju dodatne troškove čišćenja. Iako se u izvoru ne navode konkretni podaci o količini ilegalno odbačenog otpada, sama činjenica da grad ulaže pola milijuna eura u održavanje nadzora pokazuje ozbiljnost problema.

Sustav uključuje i maske za zaštitu privatnosti, čime se ograničava snimanje dijelova prostora koji nisu relevantni za nadzor. Time se nastoji postići ravnoteža između javnog interesa i prava građana na privatnost, što je presudno za prihvaćanje ovakvih mjera u demokratskom društvu.