Zajednica

Washington Post otkrio: Apple i Nvidia donirali po 25 milijuna dolara za Trumpovu plesnu dvoranu

Prema dokumentima do kojih je došao The Washington Post, tehnološki divovi uplatili su po 25 milijuna dolara za projekt vrijedan 333 milijuna dolara, uz najmanje 77 milijuna anonimnih donacija.

Washington Post otkrio: Apple i Nvidia donirali po 25 milijuna dolara za Trumpovu plesnu dvoranu
Zajednica · Izvor: 24sata.hr

Rekordne donacije iz sjene

Washington Post došao je do dokumenata koji otkrivaju dotad skrivenu kampanju prikupljanja sredstava za izgradnju nove plesne dvorane u Bijeloj kući. Na vrhu popisa nalaze se Apple i Nvidia, svaka s uplatom od 25 milijuna dolara. Objava od 15. listopada 2026. pokazuje da se masovno financiranje odvijalo daleko od očiju javnosti.

Tko je sve dao i koliko

Uz Apple i Nvidiju, po 25 milijuna dolara dali su i obitelj Adelson te Charles Ergen, suosnivač tvrtke Dish Network. Ukupno je prikupljeno 333 milijuna dolara privatnih donacija. Među većim uplatiteljima su Microsoft, Palantir i Lockheed Martin s po 10 milijuna dolara, Comcast sa 7,5 milijuna, a Amazon, Meta i T-Mobile s po 5 milijuna. Alphabet, vlasnik Googlea i YouTubea, ranije je pristao na nagodbu od 22 milijuna dolara u predsjednikovoj tužbi, a taj je iznos preusmjeren u fond za dvoranu.

Anonimnih 77 milijuna

Od ukupnog iznosa najmanje 77 milijuna dolara stiglo je od donatora koji su zatražili anonimnost. To je više od petine ukupnog prikupljenog novca. Anonimne uplate dodatno otežavaju javni nadzor nad time tko zapravo financira javni objekt.

Nvidijin vremenski slijed

Posebnu pozornost privlači slučaj Nvidije, čija je donacija zabilježena u listopadu 2025. godine. Samo tri mjeseca kasnije tvrtka je s Bijelom kućom sklopila dogovor o prodaji svojih AI čipova Kini, unatoč sigurnosnim zabrinutostima. Iz Nvidije su priopćili da su ponosni što podržavaju nepristran fond koji služi svim Amerikancima, potpuno neovisno o poslovnim interesima tvrtke.

Stranačka nepristranost ili poslovni interes?

Glasnogovornik Bijele kuće Davis Ingle odbacio je etičke dvojbe. Istaknuo je da donatori predstavljaju širok spektar američkih tvrtki i velikodušnih pojedinaca koji žele poboljšati Bijelu kuću za buduće generacije. Kritičari su, prema Ingleu, isti oni koji bi se žalili da porezni obveznici plaćaju obnovu. Mediji i stručnjaci upozoravaju da golema većina donatora ima poslovne interese podložne saveznim regulativama.

Napad na curenje podataka

Ingle je oštro napao Washington Post zbog objave tajnih dokumenata o donatorima. Naglasio je da curenje informacija ugrožava privatnost donatora i najavio lov na odgovorne osobe iznutra. Poručio je da će nemilosrdno progoniti odgovorne za to, kako je rekao, „kukavičko curenje podataka”, a istovremeno nastaviti štititi sve koji doniraju.

Predsjednik izvan popisa

Iako je ranije najavljivao da će osobno pomoći u financiranju projekta, ime predsjednika Donalda Trumpa ne nalazi se na objavljenom popisu donatora. Predsjednik je gradnju pravdao nacionalnom sigurnošću, jer planirani kompleks uključuje skloništa od bombi, medicinske ustanove, snajperska gnijezda i luku za dronove.

Pravni okvir i nacionalna sigurnost

U kolovozu 2026. godine Vrhovni sud presudio je da se radovi na masivnoj dvorani zasad mogu nastaviti. Time je odbačen pokušaj pravosudne blokade projekta. Planirani prostor trebao bi osigurati mjesto za tisuću gostiju na gotovo 90 tisuća četvornih metara.

Što to znači za javni interes

Ovaj slučaj otvara pitanje granice između privatne velikodušnosti i utjecaja na javne institucije. Kada tehnološki divovi doniraju milijune za javni objekt, a potom pregovaraju s vladom o strateškim poslovima, javnost ima pravo znati tko financira i pod kojim uvjetima. Transparentnost nije tehničko pitanje, nego temelj povjerenja u demokratski nadzor.

Pročitajte još