Wang Yi u Zagrebu: Nakon 33 godine tišine, Kina šalje poruku partnerstva

Dugo očekivani posjet

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sletio je u Zagreb u petak, čime je prekinuo 33 godine dugu stanku u posjetima šefova diplomacije te azijske sile. Posljednji put je Hrvatsku posjetio Qian Qichen, tadašnji kineski ministar vanjskih poslova, davne 1993. godine. Wang je na početku sastanka s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom priznao da je riječ o "relativno dugom vremenu", ali je dodao da upravo to ukazuje na povoljan razvoj odnosa, jer se ministri inače posjećuju radi rješavanja sukoba i nesuglasica. Time je jasno dao do znanja: između Zagreba i Pekinga nema otvorenih bilateralnih pitanja, samo prostora za rast.

Dugi prekid nije slučajnost

Wang je objasnio kako izostanak čestih posjeta ministara vanjskih poslova zapravo signalizira stabilnost odnosa. "To znači da mi nemamo otvorenih bilateralnih pitanja. Održavamo dobar zamah i zato nema potrebe za stalnu razmjenu posjeta ministra vanjskih poslova", rekao je kineski diplomat. Hrvatski ministar Grlić Radman pozdravio je tu stabilnost, ali je istaknuo potrebu za "novom razinom i novim sadržajem suradnje". Njegove riječi odražavaju realnost: gospodarska razmjena postoji, ali je daleko ispod potencijala, a trgovinska bilanca izrazito je neravnotežena u korist Kine.

Gospodarska suradnja i trgovinska neravnoteža

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Kina je u 2025. godini zauzimala 11. mjesto među najznačajnijim trgovinskim partnerima Hrvatske, s udjelom od 2,41 posto u ukupnoj robnoj razmjeni. To je skroman postotak za drugu najveću svjetsku ekonomiju. Grlić Radman je jasno rekao da se Hrvatska zalaže za privlačenje kineskih ulaganja i smanjivanje trgovinske neravnoteže. Otvorenost za kineske tvrtke posebno je istaknuo u sektorima prometa i logistike, obnovljivih izvora energije, automobilske i pomorske industrije. To su područja u kojima hrvatska infrastruktura i geostrateški položaj mogu ponuditi stvarnu vrijednost.

Zračna linija koja mijenja kartu povezanosti

Posebna pozornost posvećena je nedavno uspostavljenoj zračnoj liniji Peking – Bukurešt – Zagreb, koja je puštena u promet 4. rujna ove godine. Linija prometuje ponedjeljkom, srijedom i petkom tijekom cijele godine, i predstavlja prvu redovitu putničku zračnu vezu između Hrvatske i Kine. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova istaknulo je da bi ta linija mogla ubrzati razmjenu turista i otvoriti nove gospodarske prilike. Za zemlju koja svoj turistički proizvod sve više gradi na cjelogodišnjoj ponudi, izravna veza s najmnogoljudnijom nacijom svijeta nije samo simbolična gesta.

Turizam i kulturna razmjena kao tihi motor

Hrvatska još od 2018. godine ima ured turističke zajednice u Šangaju, najmnogoljudnijem kineskom gradu, što svjedoči o prepoznatom potencijalu kineskog tržišta. Kineski turisti tradicionalno su među najvećim svjetskim putnicima po potrošnji, a Hrvatska im nudi ono što mnoge azijske destinacije nemaju: očuvanu prirodu, povijesne gradove i Mediteran. Zračna linija kroz Bukurešt nije idealna trasa, ali je korak prema izravnom letu i smanjenju putnog vremena. Uz to, kulturna razmjena i akademska suradnja mogle bi dobiti novi zamah, iako o tome u ovom posjetu nije bilo konkretnih najava.

Politički kontekst i međunarodni odnosi

Razgovori dvojice ministara i njihovih izaslanstava usmjereni su i na aktualna međunarodna pitanja. Grlić Radman je pozvao na nastavak komunikacije Europske unije i država članica s Kinom, ističući da su dijalog i diplomacija nezamjenjivi za suočavanje sa zajedničkim izazovima poput onih u Ukrajini, na Bliskom istoku, Korejskom poluotoku, Južnom kineskom moru i jugoistočnoj Europi. Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a pažljivo balansira između transatlantskih obveza i pragmatične suradnje s Kinom, što je vidljivo i u ovom posjetu. Wang Yi, kao član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, nije običan diplomat – on je jedan od najutjecajnijih ljudi u kineskom vrhu, a njegov dolazak signalizira strateški interes Pekinga za ovu regiju.

Wang Yi: veteran kineske politike

Wang Yi drži uzde kineske diplomacije, uz kratku pauzu, više od 13 godina, što ga čini jednim od najdugovječnijih ministara vanjskih poslova na svijetu. Njegova turneja po jugoistočnoj Europi – već je posjetio Azerbajdžan, a u planu su Crna Gora i Bugarska – pokazuje da Kina sve više vidi prostor za jačanje utjecaja na ovom dijelu kontinenta. U Hrvatskoj ostaje najduže, dva dana, što je dodatni znak važnosti koju Peking pridaje bilateralnim odnosima. Tijekom boravka planira susrete s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem, čime se posjet uzdiže na najvišu državnu razinu.

Povijesni okvir: od Qichena do danas

Posljednji posjet kineskog ministra vanjskih poslova dogodio se 1993. godine, kada je u Zagreb došao Qian Qichen. Od tada su se odnosi razvijali postupno, uz nekoliko visokih posjeta: kineski predsjednik Hu Jintao posjetio je Hrvatsku 2009., a premijer Li Keqiang boravio je u Zagrebu i Dubrovniku 2019. godine prilikom samita "16+1", kada je potpisano deset međudržavnih sporazuma i memoranduma. Ti posjeti, iako rijetki, ostavili su trag u infrastrukturnim i gospodarskim inicijativama, ali puni potencijal nikada nije iskorišten. Današnji posjet Wanga Yija dolazi u trenutku kada Hrvatska traži nove gospodarske partnere i diverzifikaciju ulaganja.

Što Hrvatska realno može očekivati

Analitičari upozoravaju da sama zračna linija i diplomatski posjet ne jamče automatski priljev kineskog kapitala. Međutim, oni stvaraju preduvjete: vidljivost, povjerenje i okvir za konkretne projekte. Hrvatska na kinesko tržište najviše izvozi drvne proizvode, mramor te strojeve za obradu i preradu gume i plastike, što su proizvodi niže dodane vrijednosti. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova već je ranije najavljivalo da bi kineske investicije mogle biti usmjerene na zelenu energiju i infrastrukturu, a hrvatski izvoz na poljoprivredne i visokotehnološke proizvode. Odlučujuće će biti hoće li se te namjere pretvoriti u ugovore i radna mjesta, a ne samo u fototermine.

Novi zamah za odnose bez otvorenih pitanja

Posjet Wanga Yija nije tek formalnost. On označava prekid višegodišnje diplomatske rutine i otvara prostor za konkretne gospodarske iskorake. Hrvatska ima priliku iskoristiti kineski interes za jugoistočnu Europu na način koji poštuje europske vrijednosti i nacionalne interese. Zračna linija Peking – Bukurešt – Zagreb prvi je opipljivi rezultat tog približavanja, a daljnji koraci ovisit će o sposobnosti hrvatske diplomacije i gospodarstva da pretvore dobru volju u stvarne projekte. Bez otvorenih bilateralnih pitanja, kako je rekao Wang Yi, fokus se može usmjeriti na ono što obje strane žele: rast trgovine, ulaganja i kulturnu razmjenu.