Uloženih 8,3 milijarde eura, a proizvodnja pada: Stočari traže rješenja ili najavljuju prosvjede
Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da sustav potpora ne daje rezultate u stočarstvu te traži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede.
Brojke koje upozoravaju: pad proizvodnje i uvoz hrane
Hrvatsko stočarstvo bilježi oštar pad u gotovo svim glavnim segmentima. Prema podacima za 2025. godinu, broj zaklanih svinja smanjen je za 16,1 posto, oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za 5 posto. Ukupna stočna proizvodnja pala je za 2,7 posto.
Ti podaci nisu samo statistika, upozoravaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Iza njih stoje ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost proizvodnje. Hrvatska, pritom, postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju bi mogla sama proizvesti.
Uloženo 8,3 milijarde eura, a rezultati izostaju
Od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno je približno 8,3 milijarde eura. Unatoč tom iznosu, stočarska proizvodnja ne raste, nego pada. U HPK-u jasno poručuju da im ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi.
Predsjednik HPK-a Željko Mihelić ističe kako se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, a ugašena farma ne vraća obećanjem. Naglašava da Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti.
Natječaj 73.10: samo 17 projekata za proizvodnju mesa
Posebnu zabrinutost izazvali su preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa za velike korisnike uvršteno je samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore. Mihelić je izrazio krajnje nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno raspisati natječaj i reći da je novac na raspolaganju. Mora se postaviti pitanje zašto se prijavilo tako malo projekata i odgovaraju li uvjeti stvarnim potrebama hrvatskih stočara. Ako je cilj povećati domaću proizvodnju mesa, mora se razumjeti zašto proizvođači u tako malom broju odlučuju prijaviti se.
Najveće kompanije na vrhu rang-lista
U HPK-u upozoravaju na simptomatičnu pojavu: na prvom mjestu inicijalnih rang-lista u natječaju za proizvodnju mesa i natječaju za proizvodnju mlijeka nalaze se najveće kompanije iz tih sektora. Ne osporavaju pravo velikih kompanija na sredstva ako ispunjavaju uvjete i ostvaruju najveći broj bodova. Međutim, teško je prosječnom poljoprivredniku objasniti da je njegov projekt daleko ispod crte dok su najveće kompanije na vrhu.
Kako ističu, ovo pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača, nego prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja. Postavlja se pitanje potiču li postojeći kriteriji doista razvoj sektora i omogućuju li ulaganja potrebna hrvatskim stočarima.
Traži se preispitivanje kriterija bodovanja
Iz Komore traže preispitivanje kriterija bodovanja i njihove usklađenosti s ciljem povećanja domaće proizvodnje, konkurentnosti i održivosti hrvatskog stočarstva. Nije dovoljno provjeriti je li natječaj proveden prema pravilima, nego jesu li pravila dobro postavljena i ostvaruju li cilj zbog kojeg su europska sredstva namijenjena.
Ovo pitanje dobiva dodatnu težinu jer se isti obrazac pojavljuje u dva glavna stočarska sektora, i to istodobno s padom proizvodnje i malim brojem prijavljenih projekata. HPK stoga inzistira na promjenama koje će donijeti konkretne rezultate, a ne na novom novcu za isti sustav.
Nezadovoljstvo Agencijom za plaćanja i kontrolama
Predstavnici stočarskih sektora nisu zadovoljni ni radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika. Smatraju kako su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno, a pravila moraju vrijediti za sve. Međutim, postupci moraju biti predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.
Poljoprivrednik mora znati što se od njega traži, pod kojim uvjetima može ostvariti potporu i kakve posljedice snosi ako pogriješi. Sustav koji bi trebao poticati razvoj ne smije proizvođačima stvarati dodatnu nesigurnost i odvraćati ih od ulaganja.
Upozorenje za novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
HPK izražava duboku zabrinutost da bi neodgovarajuće postavljeni kriteriji mogli i u budućnosti dovesti do toga da poljoprivrednici kojima je zemljište nužno za razvoj i opstanak proizvodnje ostanu bez stvarne mogućnosti da ga dobiju. Smatraju kako budući zakonski okvir mora osigurati jasne, pravedne i razvojno usmjerene kriterije.
Iskustva s aktualnim natječajima moraju biti ozbiljno upozorenje svima koji sudjeluju u izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ne smiju se pravila oblikovati bez dovoljno razumijevanja stvarnih potreba poljoprivrednika i posljedica koje će imati na hrvatsku proizvodnju. Cilj zakona mora biti razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj.
Zahtjev: hitan sastanak s ministrom i konkretne mjere
HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom poljoprivrede, a o daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere. Ako izostanu ozbiljan razgovor i konkretni rezultati, stočari upozoravaju da bi i oni mogli u prosvjede.
Poruka je jasna: hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene. Poljoprivrednik mora na hrvatskoj zemlji proizvoditi hranu za hrvatske građane i od toga moći živjeti. To nije privilegija poljoprivrednika, nego interes cijele Hrvatske.
