Trumpov dizelski sporazum: američko obećanje, ruska simbolička pobjeda
Najavljeni uvoz milijuna tona ruskog dizela neće trajno sniziti cijene goriva, ali Moskvi donosi politički i gospodarski predah te dodatno hladi odnose Washingtona i Kijeva.

Objava koja obećava previše
Američki predsjednik Donald Trump 9. listopada objavio je na društvenoj mreži Truth Social da je Washington dogovorio kupnju više od 300.000 tona ruskog dizela odmah, još 500.000 tona tijekom studenoga te dodatnih milijun tona nakon toga. Trump je poručio da će, uz potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, cijene dizela za Amerikance i cijeli svijet pasti u rekordnim iznosima i brzo. Očekuje da će mu dogovor pomoći uoči izbora za američki Kongres, no stručnjaci upozoravaju da su takve najave daleko od stvarnosti.
Zašto količine ne mijenjaju puno
Početne količine goriva, iako na prvi pogled impresivne, u kontekstu globalnog tržišta imaju ograničen značaj. Američka Uprava za energetske informacije objavila je da su Sjedinjene Države u listopadu 2026. dnevno trošile 493.000 tona destiliranih goriva, kategorije koja uključuje dizel i loživo ulje. Ako bi potrošnja ostala na toj razini, prvih 800.000 tona ruskog dizela pokrilo bi američke potrebe za manje od 48 sati. Jeff Krimmel, osnivač konzultantske tvrtke Krimmel Strategy, objašnjava da je ravnoteža ponude i potražnje na energetskom tržištu iznimno osjetljiva, ali i da ne postoji pojedinačni dogovor koji bi kratkoročno promijenio stanje.
Pravi uzroci rasta cijena
Cijena dizela u SAD-u dosegnula je 6,20 dolara po galonu, što je 2,49 dolara više nego prije godinu dana, prema izvješću američke Uprave za energetske informacije od 5. listopada. Glavnim uzrokom smatra se rat između SAD-a i Irana, koji je poremetio promet naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac i povećao troškove osiguranja. Istraživanje ukrajinskog Instituta KSE, podijeljeno s Financial Timesom, pokazuje da je američko-izraelski rat s Iranom imao znatno veći utjecaj na globalnu opskrbu dizelom nego ukrajinski napadi dronovima. Izvoz iz Perzijskog zaljeva od ožujka do kolovoza smanjen je za 152 milijuna barela, dok je ruski izvoz pao za 68 milijuna barela.
Ukrajinski napadi i ruska proizvodnja
Napadi ukrajinskih dronova velikog dometa na rusku naftnu infrastrukturu postali su jedno od najučinkovitijih oružja Kijeva. Međunarodna agencija za energiju u rujanskom izvješću navela je da je količina sirove nafte prerađene u ruskim rafinerijama pala na najnižu razinu u posljednjih 20 godina, a proizvodnja dizela smanjena za gotovo 30 posto. Rusija se tijekom ljeta suočavala s nestašicama goriva, što je dovelo do privremene zabrane izvoza dizela u srpnju. Zbog nedostatka pouzdanih podataka teško je procijeniti koliko je brzo Moskva popravila oštećene rafinerije, a stručnjaci sumnjaju da će moći ili htjeti ispuniti izvozne količine koje je najavio Trump.
Pritisak na Kijev i obustava napada
Ubrzo nakon objave dogovora, Kijev je zaustavio napade na ruske rafinerije, slijedeći uvjete jednostranog primirja na energetsku infrastrukturu koje predvode SAD. Moskva je, međutim, nastavila s napadima. Ukrajinski dužnosnici rekli su za Kyiv Independent da je Trump zaprijetio uskraćivanjem obavještajnih podataka i druge pomoći kako bi zaštitio ruske rafinerije. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se nekoliko ruskih raketnih napada dogodilo bez prethodnog upozorenja partnera, što upućuje na mogućnost da je razmjena obavještajnih podataka bila barem djelomično poremećena. Savjetnik Serhii "Flash" Beskrestnov objavio je da je 14. listopada Ukrajini bez najave ograničen pristup sustavu Starlink, što je omelo nekoliko vojnih operacija.
Ruska simbolička pobjeda
Najveća korist za Rusiju nije samo predah koji bi joj mogao omogućiti obnovu rafinerija, nego i politička poruka. Američko Ministarstvo financija privremeno obustavlja sankcije na izvoz ruskog dizela do 7. travnja kako bi omogućilo provedbu dogovora. Odluka Sjedinjenih Država, jedne od najmoćnijih svjetskih sila, mogla bi navesti druge zemlje da preispitaju vlastiti pristup sankcijama protiv Moskve. Daniel Spiro, profesor na Sveučilištu u Uppsali, smatra da bi dogovor mogao potaknuti kupce ruskih naftnih proizvoda da počnu plaćati punu cijenu, jer Trumpova poruka da je u redu kupovati od Rusije djeluje kao zeleno svjetlo.
Dugoročne posljedice i odnosi
Iako Moskva od prvih isporuka neće ostvariti znatnu zaradu, promjena američke politike otvara mogućnost budućih, većih prodaja i dodatnih prihoda za financiranje ruskog ratnog stroja. Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Birminghamu, ocijenio je da su odnosi SAD-a i Ukrajine trenutačno vjerojatno jednako loši kao 28. veljače 2025., nakon sukoba u Ovalnom uredu. Ukrajina će biti pod pritiskom da zadrži potporu Washingtona, posebno za sustave protuzračne obrane, čije su zalihe, prema Wolffu, iscrpljene. Europa nema dovoljno kapaciteta da nadoknadi ono što su Ukrajinci potrošili, pa je ovisnost o SAD-u i dalje velika.
Što to znači za globalni poredak
Trumpov dogovor o ruskom dizelu neće riješiti problem visokih cijena, ali mijenja percepciju sankcija i savezništava. Rusija dobiva simboličku potvrdu da može pregovarati s drugima, a svijet poruku da i dalje ovisi o njezinoj energiji. Za Ukrajinu to znači dodatni pritisak na nastavak borbe bez ključne američke potpore. Daniel Spiro zaključuje da je potez ponajprije simboličan, ali simbolika je ponekad važna. Upravo ta simbolika mogla bi imati dalekosežnije posljedice od samih tona dizela.


