Rijeka planira isplatiti pola kazne građanima koji dostave dokaz o divljem otpadu
Gradska uprava Rijeke pustila je u javno savjetovanje prijedlog prema kojem bi prijavitelji nepropisnog odlaganja otpada dobili 50 posto iznosa izrečene kazne, uz fotografiju, registarsku oznaku i izjavu o spremnosti svjedočenja.
Grad traži saveznike među građanima
Grad Rijeka priprema novu mjeru protiv ilegalnog odlaganja otpada koja bi građanima donijela izravnu financijsku korist. Ako netko dokumentira prekršaj, mogao bi dobiti polovicu iznosa izrečene kazne. Prijedlog je trenutačno u javnom savjetovanju, što znači da će konačni oblik ovisiti i o komentarima struke i javnosti.
Što točno treba dostaviti uz prijavu
Za ostvarivanje prava na novčanu nagradu nije dovoljno samo vidjeti prekršaj. Građanin mora priložiti fotografiju ili videozapis, registarsku oznaku vozila, točno mjesto i vrijeme događaja. Osim toga, potrebno je potpisati izjavu da je spreman svjedočiti u postupku o samoj kazni. Zamjenik gradonačelnice Rijeke Vedran Vivoda objasnio je da gradskoj upravi treba pomoć građana kako bi se grad doveo u čišće i ljepše stanje.
Primjer izračuna: kazna od 200 eura donosi 100 eura
Prijedlog je jasan u brojkama. Ako se procijeni da kazna za nepropisno odlaganje iznosi 200 eura, prijavitelj uz dostavljeni dokaz dobiva 100 eura. Taj mehanizam pretvara pasivne promatrače u aktivne čuvare javnog prostora. No ostaje pitanje hoće li se nagrada doživjeti kao naknada za građansku hrabrost ili kao poticaj na cinkarenje.
Javno savjetovanje i pravne nedoumice
Mjera je u fazi javnog savjetovanja, što znači da još nije usvojena. Građani bi trebali slati poseban obrazac s dokazima, a potpisana izjava o spremnosti na svjedočenje ima pravnu težinu. Otvoreno je i pitanje kako će se postupati s anonimnim prijavama i hoće li dostavljeni materijali biti dovoljni za pokretanje prekršajnog postupka.
Glasovi s riječkih ulica
Mišljenja građana su podijeljena. Riječanka Gordana kaže da tuđi otpad rado pokupi, ali nije sigurna bi li nekoga fotografirala. Sugrađanka Ismeta izjavljuje da bi prekršitelje fotografirala vrlo rado, isključivo iz ekoloških razloga, a ne zbog nagrade. Sličnog je stava i Željka, koja ističe da se njezina obitelj strogo drži pravila odvajanja otpada pa je smeta kad drugi to ne čine.
Psihološki učinak nagrade na zajednicu
Psihijatrica Sanja Katalinić uspoređuje moguću potragu za nepropisnim otpadom s već poznatim skupljanjem plastičnih boca. Kaže da ljudi mogu tražiti smeće radi financijske dobiti, ali i zato što žele povjerenje u zajednicu. Treća skupina, po njezinu objašnjenju, polazi od stava: ako ja radim kako treba, onda moraš i ti. Upravo taj osjećaj pravednosti može biti jači motiv od novca.
Što ova mjera znači za širu Hrvatsku
Riječki prijedlog dolazi u vrijeme kad se hrvatski gradovi bore s divljim odlagalištima, a komunalni redari ne mogu pokriti svaki kutak. Ako mjera zaživi, mogla bi poslužiti kao model drugim jedinicama lokalne samouprave. No svaka slična shema mora pažljivo balansirati između koristi za čistoću i rizika narušavanja dobrosusjedskih odnosa.
Rizici i otvorena pitanja
Financijski poticaj može potaknuti i zlonamjerne prijave ili svađe među susjedima. Nije jasno kako će se provjeravati vjerodostojnost dokaza i tko snosi trošak obrade prijava. Bez jasnih zaštitnih mehanizama postoji opasnost da se plemenita ideja pretvori u alat za obračun. Zato je javno savjetovanje prilika da se predlože konkretni kriteriji i postupci prije nego što mjera stupi na snagu.
