Računi za grijanje mogu biti niži: stručnjakinja otkriva kako izbjeći najčešće pogreške

Tko je sugovornica i zašto je tema važna

Marina Malinovec Puček radi u Odjelu za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu. Za N1 je govorila o najčešćim pogreškama koje povećavaju račune za grijanje i dala tri savjeta za smanjenje troškova. Njezine preporuke temelje se na stručnom znanju o toplinskim gubicima i sustavima grijanja.

Pogreške koje nepotrebno povećavaju potrošnju

Malinovec Puček izdvaja pet najčešćih pogrešaka: dugotrajno držanje prozora otvorenih na kip, održavanje previsoke temperature u prostorijama, neprilagođavanje grijanja stvarnim potrebama ukućana, zaklanjanje radijatora namještajem ili zavjesama te zanemarivanje održavanja sustava grijanja. Svaka od njih dovodi do veće potrošnje energije nego što je potrebno. Osobito je problematično pregrijavanje prostorija, jer već jedan stupanj iznad ugodne temperature znatno povećava račun.

Pregrijavanje od jednog stupnja može poskupjeti grijanje za 5 do 7 posto

Malinovec Puček upozorava da samo 1 °C pregrijavanja rezultira povećanjem potrošnje energije za grijanje od 5 do 7 posto. Slično, snižavanje temperature u stanu za jedan stupanj donosi uštedu od 5 do 7 posto. To znači da je primjereno odijevanje i postavljanje termostata na razumnu temperaturu najjednostavniji način uštede. Temperaturu treba prilagoditi namjeni prostorije i vremenu boravka u njoj.

Prozračivanje: kratko i intenzivno, a ne na kip

Umjesto dugotrajnog držanja prozora otvorenih na kip, Malinovec Puček preporučuje kratko i intenzivno prozračivanje dva do tri puta dnevno u trajanju od pet do deset minuta. Takav način omogućuje izmjenu zraka uz manje hlađenje unutarnjih površina zidova i namještaja. Ako se prozor drži na kip, hladan zrak može sniziti temperaturu koju registrira termostatski ventil, pa se ventil otvara i povećava protok tople vode.

Termostatski ventili: korisni, ali samo ako su slobodni

Termostatski radijatorski ventili automatski prilagođavaju protok ogrjevne vode temperaturi zraka u prostoriji. No, ako su zaklonjeni namještajem ili zavjesama, njihov osjetnik ne registrira stvarnu temperaturu, što dovodi do neodgovarajuće regulacije. Tijekom prozračivanja preporučuje se smanjiti zadanu temperaturu na termostatskoj glavi kako hladan vanjski zrak ne bi izazvao nepotrebno povećanje protoka tople vode. Neke elektroničke termostatske glave imaju funkciju prepoznavanja otvorenog prozora i privremeno prekidaju dovod ogrjevne vode.

Toplinska izolacija: dugoročno najveća ušteda

Najveće dugoročne uštede postižu se smanjenjem toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove, krov, pod prema tlu i prozore. U obiteljskim kućama koje se obnove u skladu sa zahtjevima toplinske zaštite moguće je smanjiti godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje i za više od 50 posto, ovisno o početnom stanju. Posebno se ističe toplinska izolacija stropa prema negrijanom tavanu kao relativno jednostavna i pristupačna mjera. Također, stanovi koji se nalaze između drugih grijanih stanova imaju manje toplinske gubitke od kutnih stanova i stanova na posljednjem katu.

Tri jednostavne mjere za ovu zimu

Za građane koji ne mogu provesti energetsku obnovu, Malinovec Puček izdvaja tri mjere: prilagoditi odijevanje godišnjem dobu umjesto pregrijavanja stana, prilagoditi grijanje stvarnim potrebama prostorija i pravilno prozračivati. Primjerena odjeća omogućuje osjećaj toplinske ugodnosti i pri nižoj temperaturi zraka, a smanjivanje zadane temperature u prostorijama koje se ne koriste sprječava nepotrebnu potrošnju. Kratko i intenzivno prozračivanje dva do tri puta dnevno po pet do deset minuta zamjenjuje dugotrajno držanje prozora na kip.

Hibridni sustavi i budućnost grijanja

Malinovec Puček navodi primjer obiteljske kuće u Slavoniji koja za grijanje i pripremu tople vode koristi solarne toplinske kolektore, kamin na drva i plinski kombi uređaj, povezane s akumulacijskim spremnikom od 500 litara. Za učinkovito upravljanje takvim sustavima važna je automatizacija koja prilagođava rad raspoloživim izvorima energije. U Hrvatskoj nove zgrade trenutačno moraju zadovoljiti standard zgrada gotovo nulte energije, a prema europskoj direktivi o energetskim svojstvima zgrada od 1. siječnja 2028. nove zgrade morat će biti zgrade s nultim emisijama.

Ušteda počinje promjenom navika

Bez obzira na to je li riječ o staroj zgradi ili novoj, pravilno korištenje sustava grijanja i izbjegavanje uobičajenih pogrešaka može smanjiti račune. Malinovec Puček naglašava da te mjere ne mogu zamijeniti kvalitetnu toplinsku izolaciju, ali mogu pomoći kućanstvima da smanje nepotrebnu potrošnju energije. Već ove zime građani mogu provjeriti jesu li radijatori slobodni, termostatski ventili ispravni i prozori dobro zabrtvljeni.