Pritisak na djecu raste, ali Hrvatska sprema mrežu od 120 psiholoških savjetovališta
Stručnjaci upozoravaju na sve veći pritisak na mlade, no najavljuju i konkretan plan za jačanje mentalnog zdravlja u zajednici.
Pritisak na djecu i mlade u Hrvatskoj raste, ali istodobno raste i njihova spremnost da potraže pomoć. Stručnjaci okupljeni oko teme mentalnog zdravlja djece upozoravaju na ozbiljne izazove, ali i najavljuju konkretne korake za izgradnju sustava podrške.
Pritisak škole i stalno uspoređivanje
Djeca i mladi danas odrastaju pod sve većim pritiskom školskih očekivanja, društvenih mreža i stalnog uspoređivanja s vršnjacima. Stručnjaci ističu važnost pravodobnog prepoznavanja problema i dostupnosti stručne pomoći.
Gereš: 'Više znaju tražiti pomoć'
Natko Gereš, specijalist psihijatrije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da je pritisak na djecu danas veći, osobito u školi. 'Ne znamo jesu li manje otporna, ali više znaju tražiti pomoć', rekao je. Potrebno je osigurati sustav u kojem takvu pomoć mogu dobiti.
Akcijski plan u završnoj fazi
Gereš je najavio da je pri kraju izrada Akcijskog plana za mentalno zdravlje u zajednici. Plan predviđa otvaranje 120 psiholoških savjetovališta diljem Hrvatske tijekom sljedeće tri godine. Predviđeno je i jačanje psihijatrijskih timova u domovima zdravlja.
Plan uključuje postupno uspostavljanje mreže podrške koja bi trebala smanjiti pritisak na bolnice i približiti pomoć lokalnim zajednicama.
Nedostatak dječjih psihijatara
Kao jedan od najvećih problema Gereš ističe nedostatak stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju. Taj manjak izravno ograničava dostupnost pomoći onima kojima je najpotrebnija, osobito u manjim sredinama.
Zaokret prema zajednici
Prema Gereševim riječima, psihijatrija u svijetu dobiva zaokret: briga o mentalnom zdravlju miče se iz bolnice prema zajednici i pojedincu. To znači da se naglasak stavlja na prevenciju i rano prepoznavanje, a ne samo na liječenje u bolničkim uvjetima.
Za Hrvatsku to znači da će se postojeći bolnički kapaciteti morati postupno preusmjeravati prema izvanbolničkim oblicima skrbi.
Djeca teško prepoznaju emocije
Morana Makovec, dječja i adolescentna integrativna psihoterapeutkinja u edukaciji, upozorava da neka djeca teško prepoznaju i izražavaju vlastite emocije. Često ne žele opterećivati roditelje ili odrasle svojim problemima, a mogu se bojati i njihove reakcije.
Autonomija nije uvijek znak problema
Makovec naglašava da povlačenje adolescenata ne mora nužno značiti teškoće jer je potreba za autonomijom dio odrastanja. Umjesto traženja krivca, smatra da treba osigurati zajedničku podršku djeci i mladima.
Učitelji trebaju alate i podršku
Komunikacijska stručnjakinja Ivana Vidušin ističe da su učitelji spremni pomoći djeci, ali često strahuju da nemaju dovoljno znanja i alata za pružanje odgovarajuće podrške. Zato je potrebno više stručnjaka i u školskom sustavu.
Digitalni sadržaji traže ravnotežu
Govoreći o društvenim mrežama i umjetnoj inteligenciji, sudionice upozoravaju na važnost ravnoteže, edukacije i sigurnog korištenja digitalnih sadržaja. Uspoređivanje s idealiziranim prikazima vršnjaka može potaknuti nesigurnost i stvaranje kompleksa.
Stručnjaci naglašavaju da umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali samo uz odgovorno korištenje i kritičko razmišljanje.
Sigurno okruženje kao temelj promjene
Mladima je potrebno omogućiti sigurno okruženje u kojem mogu razvijati vlastito mišljenje i potražiti pomoć. Planirana mreža savjetovališta i jačanje timova u domovima zdravlja korak su u tom smjeru. Hoće li taj korak biti dovoljan, ovisit će o provedbi i stalnoj suradnji svih uključenih.
