Preobražaj: književna priča o čežnji koja mijenja tijelo i identitet
Večernjakova kratka priča Laure Radović donosi uznemirujuću pripovijest o ženi koja se pretvara u muškarca kojeg opsesivno promatra, a tekst izlazi u sklopu rubrike posvećene Ranku Marinkoviću.
Tradicija duža od šest desetljeća
Večernji list subotom objavljuje kratke prozne tekstove u rubrici nazvanoj po Ranku Marinkoviću. Rubrika postoji od 1964. godine i okuplja poznate i manje poznate autore. Ovaj kontinuitet čini je jednom od najdugovječnijih književnih platformi u Hrvatskoj, a u okviru nje objavljen je i "Preobražaj" Laure Radović.
Autorica iz Gospića
Lara Radović rođena je 2002. godine u Gospiću. Studentica je engleskog jezika i književnosti te pedagogije na Sveučilištu u Zadru. Njezini radovi objavljivani su u časopisima Kvaka i Perkatonic, a priča je osvojila drugo mjesto na 10. Preprekovoj jeseni. Prijevodi su joj objavljeni u časopisima The Split Mind, [sic] i Turkoslavia, a prevodila je i za Booksinu 21. i 22. Reviju malih književnosti.
Objava u sklopu subotnje rubrike
Priča je objavljena 10. listopada 2026. godine na portalu Večernjeg lista u rubrici kulture. Dostupna je čitateljima kao primjer suvremene hrvatske kratke proze. Večernjakova rubrika time nastavlja svoju misiju promicanja književnosti u mainstream medijima.
Radnja: od znatiželje do proždiranja
Priča prati ženu koja postaje opsjednuta muškarcem iz susjedstva. Prvo ga zamjećuje po mirisu u haustoru, zatim ga susreće u dizalu, mesnici i na stubištu. Promatra njegove pokrete, miris, tijelo; zamišlja kako bi izgledao prekriven krvlju. Opsesija prerasta u tjelesnu metamorfozu: njezino tijelo mijenja oblik, poprima njegove crte, a pripovijedanje se na kraju prebacuje u muški rod. Priča kulminira scenom u kojoj žena leži na muškarcu i zamišlja kako ulazi u njegovu utrobu, a zatim se fizički pretvara u njega.
Tjelesna jeza i unutarnji monolog
Radović gradi atmosferu sporim nizanjem detalja: miris skupog parfema, ožiljci od akni, nokti podrezani do mesa. Unutarnji monolog otkriva mračnu žudnju za stapanjem, za ulaskom u tuđe tijelo. Jezik je precizan, gotovo kirurški, a slike evociraju fizičku nelagodu. Primjerice, zamišlja kako bi mu prsti izgledali prekriveni krvlju, a kasnije poželi ući u njegovu utrobu. Ovakav pristup podsjeća na književnost tjelesnog horora, ali zadržava psihološku dubinu.
Preobražaj kao književni postupak
Motiv metamorfoze povezuje priču s tradicijom groteskne proze. Promjena pripovjedne perspektive s ženskog na muški rod na samom kraju naglašava potpuni gubitak identiteta. Čitatelj svjedoči prelasku granice između ljubavi, opsesije i nasilja. Radović ne nudi moralnu pouku, već ostavlja čitatelja s nelagodom. U tom smislu priča odjekuje s djelima koja istražuju mračne strane ljudske psihe.
Mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti
Radović je dio mlađe generacije autora koja se probija kroz književne časopise i festivale. Prevodila je autore poput Raine Geoghegan, Hamida Ismailova i Aaiún Nin. Organizatorica je zadarskoga Književnog festivala LITaf. Njezin rad pokazuje sklonost eksperimentu i psihološkoj dubini, a ovakva djela svjedoče o vitalnosti kratke priče u Hrvatskoj.
Zašto je ova priča važna
Kratka priča kao forma omogućuje koncentriranu eksploziju emocija i ideja. Radović koristi ograničen prostor da progovori o identitetu, žudnji i granicama tijela. U vremenu brzih vijesti i kratkih sadržaja, ovakvi tekstovi vraćaju pažnju na moć književnosti. Večernjakova rubrika time ostaje prostor za ozbiljnu književnu produkciju.
