Potpora za novorođene raste na 803 eura: novi model jamči obiteljima trajnu sigurnost
Vlada od 1. siječnja 2027. povećava jednokratnu potporu za novorođeno dijete, a zakonske izmjene omogućit će fleksibilnije godišnje prilagodbe bez smanjenja iznosa.
Najava povećanja i ključni brojevi
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je nakon sjednice Vlade da će se jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete od 1. siječnja 2027. povećati sa sadašnjih 618 na 803 eura. Povećanje se odnosi na više od 34.000 korisnika godišnje, a za provedbu mjere osigurano je gotovo 28 milijuna eura na godišnjoj razini.
Prijevod u postotke: potpora raste sa 140 posto na 182 posto proračunske osnovice, što je osnovica koja se koristi za izračun socijalnih davanja. Vlada namjerava izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama uputiti u proceduru uskoro.
Kome je mjera namijenjena i zašto baš sada
Mjera je namijenjena svim obiteljima koje dobiju dijete, bez obzira na prihode, jer se radi o jednokratnoj potpori koja se isplaćuje za svako novorođeno dijete. Prema Šipićevim riječima, cilj je dodatno osnažiti financijsku sigurnost obitelji u razdoblju neposredno nakon rođenja, kada nastaju početni troškovi opreme i drugih potrepština.
Povećanje dolazi u kontekstu dugogodišnjih demografskih izazova u Hrvatskoj, iako ministar nije iznosio detaljne demografske podatke na sjednici. Vlada ovu mjeru predstavlja kao dio šireg odgovora na iseljavanje i nisku stopu rađanja, ali konkretni statistički pokazatelji nisu navedeni u dostupnim izvorima.
Umjesto fiksnog iznosa: fleksibilan model s donjom granicom
Ključna novost prijedloga nije samo povećanje iznosa, nego promjena mehanizma određivanja visine potpore. Umjesto zakonom fiksiranog iznosa od 140 posto proračunske osnovice, visina potpore bi se svake godine utvrđivala odlukom Vlade u postotku proračunske osnovice. To znači da bi Vlada u prosincu tekuće godine donosila odluku za iduću godinu.
Time se, prema objašnjenju ministra, omogućuje pravodobnije reagiranje na gospodarske okolnosti i potrebe obitelji. No prijedlog uključuje i zaštitne odredbe: potpora ne može biti niža od 140 posto proračunske osnovice niti od iznosa potpore ostvarene u prethodnoj godini. Na taj način obitelji dobivaju jamstvo da iznos nikada neće pasti ispod zakonskog minimuma.
Promjena mjerodavnog datuma: rođenje umjesto zahtjeva
Dodatna izmjena odnosi se na mjerodavni dan za određivanje visine potpore. Prema novom pravilu, bio bi to dan rođenja djeteta, odnosno dan pravomoćnosti rješenja o posvajanju, a ne dan podnošenja zahtjeva kao dosad. Ova tehnička, ali važna promjena sprječava situacije u kojima obitelj zbog administrativnog kašnjenja dobije niži iznos ako je zahtjev podnesen nakon stupanja na snagu novog iznosa.
To praktično znači da će sva djeca rođena od 1. siječnja 2027. imati pravo na novi, viši iznos, bez obzira kada roditelji podnesu zahtjev. Slično pravilo primjenjivat će se i kod posvojenja, čime se izjednačavaju prava biološke i posvojiteljske djece.
Hitni postupak i demografska argumentacija
Ministar Šipić najavio je da će prijedlog zakona nakon savjetovanja s javnošću i usuglašavanja s drugim nadležnim tijelima biti upućen u Hrvatski sabor, te da se predlaže donošenje po hitnom postupku. Razlog za hitnost jest potreba da se na vrijeme uspostavi pravni okvir kako bi Vlada u prosincu ove godine mogla donijeti odluku o iznosu za 2027. godinu.
Na sjednici je ministar naglasio: „Demografija za hrvatsku Vladu nema alternativu, to je kapitalno pitanje i Vlada će za to iznaći sredstva.” Ova izjava signalizira da Vlada demografsku politiku smatra prioritetom, no ostaje za vidjeti hoće li se taj prioritet potvrditi i u drugim proračunskim stavkama.
Što to konkretno znači za obitelj s novorođenčetom
Za obitelj koja očekuje dijete početkom 2027. godine, razlika od 185 eura u jednokratnoj potpori nije zanemariva. Prema sadašnjem iznosu od 618 eura, povećanje na 803 eura predstavlja rast od gotovo 30 posto, što može pokriti dio troškova dječje opreme, pelena ili pripreme stana.
No jednokratna potpora sama po sebi ne rješava dugoročne troškove roditeljstva. Stručnjaci često upozoravaju da su ključni kontinuirani izdaci za vrtić, stanovanje i obrazovanje, pa je ova mjera tek jedan od instrumenata obiteljske politike. Hoće li ovaj model potaknuti povećanje stope rađanja, pokazat će tek buduće statistike.
Analiza: fleksibilnost ili rizik političke nestabilnosti
Prijedlog da Vlada svake godine u prosincu određuje iznos potpore ima svoje prednosti i rizike. S jedne strane, omogućuje brzo prilagođavanje inflaciji i gospodarskim kretanjima bez potrebe za izmjenom zakona. S druge strane, godišnje odlučivanje može biti podložno političkim ciklusima i fiskalnim pritiscima, iako donja granica od 140 posto osnovice i zabrana smanjenja u odnosu na prethodnu godinu pružaju određenu zaštitu.
Iz dosadašnjih izjava ministra Šipića jasno je da se radi o pokušaju dugoročnijeg uređenja sustava, a ne samo o jednokratnom povećanju. No bez šire reforme rodiljnih i roditeljskih potpora te mjera za priuštivo stanovanje, teško je očekivati da će sama novčana potpora preokrenuti demografske trendove.
Zaključak: simboličan korak u pravom smjeru
Povećanje potpore za novorođeno dijete na 803 eura i uvođenje fleksibilnog modela svakako su pozitivni signali za obitelji. No pravi test bit će provedba: hoće li Vlada u prosincu doista odrediti iznos od 182 posto osnovice i hoće li se mehanizam održati u narednim godinama.
Za sada, obitelji koje planiraju dijete početkom 2027. mogu računati na nešto veću financijsku potporu u prvim danima roditeljstva. A hoće li to biti dovoljno da se demografska slika Hrvatske promijeni, ovisi o mnogo širim politikama koje nadilaze ovaj zakon.
