Peti tip dijabetesa napokon ima ime: nakon sedamdeset godina osporavanja IDF priznao zanemarenu bolest 25 milijuna ljudi

Dugo osporavana dijagnoza

Nakon desetljeća kontroverzi, Međunarodna dijabetička federacija (IDF) 2025. godine službeno je priznala peti tip dijabetesa. Time je dovršen proces koji je započeo još 1955. godine, kada je bolest prvi put opisana na Jamajci, a zatim desetljećima gotovo potpuno zaboravljena. IDF sada poziva Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i druge zdravstvene organizacije da prihvate istu klasifikaciju.

Problemi s priznavanjem traju od 1980-ih, kada je WHO nakratko uveo dijagnozu, ali ju je 1999. povukao zbog nedostatka dokaza. Zbog toga danas ne postoji širi konsenzus o tome kako dijagnosticirati i liječiti ovu bolest.

Što razlikuje tip 5 od drugih tipova

Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest koja uništava sposobnost gušterače da proizvodi inzulin. Dijabetes tipa 2 povezan je sa smanjenom osjetljivošću na inzulin, na što utječu prehrana i životne navike. Dijabetes tipa 3c najčešće nastaje zbog oštećenja gušterače, dok je gestacijski dijabetes povezan s hormonalnim promjenama tijekom trudnoće.

Dijabetes tipa 5, prethodno poznat kao dijabetes povezan s pothranjenošću (MRDM), proizlazi iz nedostatka hranjivih tvari. Zbog toga se često pogrešno dijagnosticira kao neki drugi tip dijabetesa.

Zašto postojeće terapije mogu biti pogrešne

Budući da inzulinska rezistencija nije glavni uzrok dijabetesa tipa 5, postojeće metode liječenja možda neće biti učinkovite. Štoviše, mogle bi biti i štetne. Craig Beall, istraživač dijabetesa sa Sveučilišta u Exeteru, objasnio je u svibnju 2025. da je razumijevanje specifičnog tipa dijabetesa ključno za pružanje odgovarajućeg liječenja.

Glas zagovornice iz laboratorija

Endokrinologinja Meredith Hawkins s Globalnog instituta za dijabetes pri Medicinskom fakultetu Alberta Einsteina već godinama poziva na međunarodno priznavanje dijabetesa tipa 5. Bolest najčešće pogađa stanovnike Azije i Afrike suočene s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom. Prema njezinoj izjavi iz 2025., dijabetes povezan s pothranjenošću češći je od tuberkuloze i gotovo jednako raširen kao HIV/AIDS, ali je nedostatak službenog naziva otežavao dijagnosticiranje pacijenata i pronalaženje učinkovitih terapija.

Znanstveni dokazi o metaboličkom profilu

Istraživanje koje je Hawkins objavila 2022. godine prvo je utvrdilo jedinstven metabolički profil osoba s dijabetesom povezanim s pothranjenošću. U manjem istraživanju na jugu Indije pokazalo se da osobe s MRDM-om imaju manjak inzulina, slično osobama s dijabetesom tipa 1, ali ne u jednakoj mjeri. Istodobno zadržavaju osjetljivost na inzulin, za razliku od osoba s dijabetesom tipa 2, kod kojih se razvija inzulinska rezistencija. Rahul Garg, liječnik s Medicinskog fakulteta i bolnice F. H. u Indiji, naveo je da se dijabetes tipa 5 razlikuje po jedinstvenom mehanizmu nastanka, za koji se pretpostavlja da uključuje poremećen razvoj gušterače kao posljedicu dugotrajne nedostatne prehrane.

Radna skupina i put prema kriterijima

IDF je 2025. osnovao radnu skupinu za dijabetes tipa 5, na čelu s Meredith Hawkins. Zadaća je skupine izrada službenih dijagnostičkih kriterija i smjernica za liječenje, uspostava globalnog registra za istraživanja te razvoj programa edukacije zdravstvenih djelatnika. Zbog specifičnog metaboličkog profila liječnici moraju biti osobito oprezni pri regulaciji razine inzulina. Osobama s dijabetesom tipa 5 možda će biti potrebne samo minimalne količine dodatnog inzulina ili alternativni pristupi koji potiču njegovo lučenje, kako bi se izbjegli opasni padovi ili porasti razine inzulina.

Brojke koje mijenjaju sliku

Procjenjuje se da dijabetes tipa 5 pogađa čak 25 milijuna ljudi diljem svijeta, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je pristup zdravstvenoj skrbi ograničen. No bez službenog naziva i priznanja teško je osigurati financiranje istraživanja. Bez dodatnih znanstvenih dokaza nemoguće je prikupiti dovoljno znanja za uspostavljanje standardnih dijagnostičkih kriterija ili pouzdano utvrditi koliko ljudi bolest pogađa. Neki istraživači smatraju da je potez IDF-a odavno trebao biti poduzet, dok ga drugi smatraju neopravdanim zbog dijagnostičke nesigurnosti.

Što bi priznanje moglo značiti za Hrvatsku

U priloženom izvoru nema izravnih podataka o Hrvatskoj. Ipak, hrvatska klinička praksa u velikoj mjeri prati međunarodne klasifikacije bolesti, pa bi usvajanje kriterija IDF-a, a potencijalno i WHO-a, moglo promijeniti način na koji se vrednuju pacijenti s nejasnim oblicima dijabetesa. To se osobito odnosi na osobe s poviješću pothranjenosti, uključujući migrante i starije osobe u riziku od nedostatne prehrane, ali tu procjenu valja dodatno provjeriti jer izvor ne sadrži hrvatske statističke podatke.