Pet mjeseci bez kiše: Sisačko-moslavačka županija proglasila prirodnu nepogodu zbog suše

Odluka koja otvara put procjeni šteta

U petak, 9. listopada 2026. godine, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode zbog suše. Odluka se odnosi na pet gradova i sedam općina, a njezina je neposredna svrha omogućiti procjenu šteta na poljoprivrednim kulturama i višegodišnjim nasadima. Time je formalno priznato da je dugotrajni nedostatak oborina prouzročio ozbiljne gubitke u proizvodnji hrane na tom području.

Koja su područja obuhvaćena

Odluka obuhvaća gradove Glinu, Kutinu, Novsku, Petrinju i Popovaču te općine Dvor, Jasenovac, Lekenik, Lipovljane, Martinsku Ves, Topusko i Veliku Ludinu. Riječ je o raznolikom prostoru koji se proteže od Posavine do Banovine, a u kojem poljoprivreda ima veliku ulogu u svakodnevnom životu. Svaka od tih lokalnih jedinica sada će morati organizirati rad povjerenstava za procjenu šteta.

Duga i sušna sezona

Razdoblje od 1. svibnja do 29. rujna obilježile su iznimno visoke temperature i znatan manjak oborina. Takvi uvjeti posebno su pogodili ratarske kulture i višegodišnje nasade, koji su tijekom ljeta trebali vlagu za rast i razvoj. Umjesto toga, polja su ostala suha, a prinosi znatno smanjeni.

Što znači proglašenje prirodne nepogode

Proglašenje prirodne nepogode nije simbolička gesta. Ono pokreće zakonski propisan postupak u kojem gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta izlaze na teren i utvrđuju stvarne gubitke. Ta procjena prvi je korak u stvaranju cjelovite evidencije o tome koliko je suša uništila, a tek nakon toga moguće je razgovarati o daljnjim mjerama.

Poljoprivrednici pred administrativnim izazovom

Za obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Glini, Kutini, Novskoj, Petrinji, Popovači i okolnim općinama ovo je trenutak u kojem moraju dokumentirati nastale štete. To znači prikupljanje podataka o pogođenim parcelama, kulturama i očekivanim prinosima. Bez uredne dokumentacije teško će ostvariti bilo kakav oblik naknade ili potpore.

Utjecaj na lokalnu zajednicu

Poljoprivreda u ovom dijelu Hrvatske nije samo gospodarska djelatnost; ona je često način života i temelj lokalnog identiteta. Gubitak uroda izravno pogađa prihode kućanstava, ali i lokalne proračune koji ovise o porezima i prihodima od poljoprivredne proizvodnje. Suša stoga ima višestruke posljedice koje se neće moći sanirati preko noći.

Od procjene do stvarne pomoći

Nakon što povjerenstva završe svoj posao, znat će se ukupan opseg šteta i broj pogođenih proizvođača. Hoće li ta evidencija rezultirati brzom i konkretnom pomoći, ovisit će o spremnosti institucija da prepoznaju težinu situacije. Iskustvo iz ranijih suša pokazuje da je put od popisa šteta do isplate često dug i neizvjestan.

Suša kao ponavljajući problem

Odluka župana Celjka dolazi u trenutku kada se Hrvatska suočava sa sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Suša nije samo ovogodišnji problem; ona se sve redovitije pojavljuje u kontinentalnim krajevima. Dugoročno, potrebna su ulaganja u navodnjavanje i otpornije sorte, ali do tada poljoprivrednici će i dalje biti prepušteni vremenskim prilikama.