Nezaposlenost pala za 16 posto: HZZ otkrio u kojim djelatnostima i županijama se najviše zapošljava
Krajem rujna evidentirano 62.595 nezaposlenih, najviše poslova otvoreno u obrazovanju, a predvode Splitsko-dalmatinska županija, Zagreb i Osječko-baranjska.
U ponedjeljak, 12. listopada 2026., Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je rujanske podatke koji potvrđuju nastavak pada broja nezaposlenih. Krajem rujna u evidenciji je bilo 62.595 nezaposlenih osoba, što je 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na kolovoz pad je blaži, 601 osoba ili jedan posto.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, na dan objave registrirano je 63.785 nezaposlenih, a oglašeno je 15.715 slobodnih radnih mjesta.
Rujanski podaci prvi su nakon početka nove školske godine i pokazuju kako se radna snaga prilagođava sezonskim ciklusima.
Tko ulazi, a tko izlazi iz evidencije
Tijekom rujna u evidenciju se prijavilo 14.290 novih osoba, 6,1 posto manje nego lani. Najveći dio, njih 9.412, došao je iz radnog odnosa. Iz redovitoga školovanja ušlo je 2.159 osoba (15,1 posto), a iz neaktivnosti 2.719 osoba (19 posto).
Istodobno je iz evidencije izašlo 14.891 osoba, 7,8 posto manje nego u rujnu 2025. Zaposleno je 10.577 osoba, od čega 9.908 na temelju zasnivanja radnog odnosa (93,7 posto), a 669 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti (6,3 posto).
Dodatno je 4.314 osoba brisano iz evidencije iz razloga kao što su umirovljenje, uključenje u redovito školovanje ili nepridržavanje zakonskih odredbi o aktivnom traženju posla.
Obrazovanje kao motor zapošljavanja
Najviše poslova u rujnu zasnovano je u obrazovanju: 4.081 osoba, što čini 41,2 posto svih zapošljavanja iz evidencije. Slijedi prerađivačka industrija s 1.037 osoba (10,5 posto) te trgovina na veliko i malo s 924 osobe (9,3 posto). Ove brojke odražavaju sezonski povratak u školske klupe i početak nastavne godine.
Županijska slika: jug, metropola i istok
U zapošljavanju predvodi Splitsko-dalmatinska županija s 1.492 osobe (15,1 posto od ukupno zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa). Slijede Grad Zagreb s 1.263 osobe (12,7 posto) i Osječko-baranjska županija s 1.027 osoba (10,4 posto).
Istodobno, Splitsko-dalmatinska županija ima i najviše registriranih nezaposlenih: 9.275 osoba (14,8 posto ukupno u Hrvatskoj). Po broju nezaposlenih slijede Grad Zagreb s 8.969 osoba (14,3 posto) i Osječko-baranjska županija s 7.714 osoba (12,3 posto).
Sezonski karakter zapošljavanja u turizmu i poljoprivredi utjecao je na razlike među županijama, osobito u priobalju i Slavoniji.
Novčane naknade i oglašena radna mjesta
U rujnu je 19.586 osoba (31,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih) koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika smanjio se za 409 osoba ili 2 posto u odnosu na rujan 2025.
Preko usluga Zavoda oglašeno je 14.027 radnih mjesta, kroz koje su iskazane potrebe za 22.050 radnika. Broj traženih radnika smanjio se za 5 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je prema dnevnim podacima trenutno oglašeno 15.715 slobodnih radnih mjesta.
Što poručuju rujanski podaci
Podaci HZZ-a pokazuju da hrvatsko tržište rada i dalje apsorbira dio radne snage, osobito u obrazovanju i lokalnim sredinama. Sezonski karakter i regionalne razlike i dalje oblikuju tržište, ali pad broja nezaposlenih na godišnjoj razini upućuje na stabilniju potražnju.
Ostaje otvoreno pitanje koliko su novi poslovi dugoročni i jamče li dostojna primanja. Za potpuniju sliku trebalo bi pratiti podatke o plaćama, ugovorima i regionalnoj mobilnosti radne snage.
