Metformin: desetljećima liječi šećernu bolest, a sada znanost pita može li usporiti starenje

Staro sredstvo u novom svjetlu

Metformin je lijek prvog izbora za šećernu bolest tipa 2. Na Popisu osnovnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije nalazi se već desetljećima. Njegova priča počinje prije više od stoljeća, a u kliničkoj praksi koristi se od 1950-ih.

No sada znanstvenici postavljaju drukčije pitanje. Može li isti lijek utjecati na brzinu starenja? Pregledni rad objavljen u stručnom časopisu Aging sabire postojeće spoznaje i ostaje oprezan.

Molekularni mehanizmi iza hipoteze

Autori predvođeni Jarrom Mannehom sa Sveučilišta Hamad Bin Khalifa u Katru analizirali su kako metformin djeluje izvan regulacije glukoze. Središnja meta je enzim AMPK. Njegova aktivacija može sniziti glukozu i inhibirati mTOR, enzim koji upravlja rastom i metabolizmom stanica.

Posljedično se potiče autofagija, stanično čišćenje oštećenih dijelova. Istodobno se smanjuje oksidacijski stres i poboljšava osjetljivost na inzulin. Ti su procesi uglavnom potvrđeni na životinjskim modelima.

Životinjska obećanja i ljudska opreznost

Istraživanja na crvima pokazala su da povećana aktivnost AMPK-a može produljiti životni vijek. Kod miševa je isključivanje tog enzima povezano s kraćim životom. Autori preglednog rada naglašavaju da je prijenos tih nalaza na ljude još uglavnom hipotetski.

Metformin bi mogao povećavati stabilnost enzima TET2 i time smanjivati abnormalne obrasce metilacije DNK-a. Takve kemijske promjene povezuju se s genomskom nestabilnošću tijekom starenja.

Što kažu podaci na ljudima

Opažajno istraživanje iz 2022. godine pratilo je 32 osobe sa šećernom bolešću tipa 2. Uzimanje metformina bilo je povezano s pokazateljima sporijega biološkog starenja u rasponu od 2,7 do 3,4 godine. Znanstvenici upozoravaju da takav nacrt ne može dokazati uzročnost.

Drugo istraživanje na miševima iz 2022. godine pokazalo je da metformin kod prehrane s visokim udjelom masti može smanjiti rast tumora. Mogući posrednik je promjena sastava crijevnih bakterija. Metformin bi tako mogao mijenjati mikrobiom u smjeru manje upale i boljeg metaboličkog zdravlja.

TAME: veliki test na horizontu

Predloženo kliničko ispitivanje pod nazivom Targeting Aging with Metformin trebalo bi obuhvatiti oko 3000 sudionika u 14 američkih ustanova tijekom šest godina. Njegov cilj je provjeriti produljuje li metformin razdoblje života provedeno u dobrom zdravlju. Dok se ne provedu velika randomizirana ispitivanja, mogućnost usporavanja starenja ostaje hipoteza.

Autori upozoravaju da postojeći dokazi uglavnom dolaze iz životinjskih modela ili opažajnih istraživanja. Ljudska istraživanja često se bave različitim ishodima i pojedinim bolestima. Zbog toga je teško razlučiti ukupni učinak na zdravo starenje od učinka na pojedinačne bolesti.

Zašto je to važno za Hrvatsku

Hrvatska se, kao i mnoge europske zemlje, suočava sa starenjem stanovništva. Ako bi se hipoteza o metforminu potvrdila, mogla bi utjecati na strategije zdravog starenja i pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. No to su zasad samo projekcije.

Jeftini lijek koji je već desetljećima u upotrebi imao bi prednost u odnosu na skupe nove terapije. Ali svaka odluka o primjeni izvan odobrenih indikacija mora pričekati čvrste dokaze. Samoinicijativno uzimanje metformina radi usporavanja starenja nije znanstveno utemeljeno.