Meso nije neprijatelj u osmoj deceniji: zašto krhke žene koje jedu meso češće dočekaju stotu
Kineska studija na više od pet tisuća starijih osoba pokazuje da svakodnevno meso kod žena s niskom tjelesnom težinom povećava izglede za stotu, dok vegetarijanke bez ribe, jaja i mliječnih proizvoda zaostaju.
Demografska slika koja traži odgovore
Ljudi danas žive dulje nego ikad prije. Znanstvenici predviđaju da bi do 2050. godine gotovo pola milijarde ljudi moglo biti starije od 80 godina.
Taj podatak nije samo statistička zanimljivost; on mijenja način na koji obitelji, liječnici i mirovinski sustavi moraju razmišljati o starosti. Ako želimo da osmo desetljeće ne bude teret, moramo znati koja prehrana podupire tijelo koje stari.
Kineski uzorak od pet tisuća života
Nova studija objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition unijela je svježinu u raspravu o prehrani i dugovječnosti.
Istraživači sa Sveučilišta Fudan, Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Sveučilišta Shanghai Jiao Tong usporedili su 1459 stogodišnjaka s 3744 osobe u dobi od 80 do 99 godina, ukupno više od pet tisuća sudionika.
Podaci dolaze iz kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (CLHLS), jedne od najvećih svjetskih studija o starijim osobama.
Meso kao zaštita za krhko tijelo
Analiza prema spolu otkrila je da su žene koje su jele meso imale veću vjerojatnost doživjeti stotu nego vegetarijanke.
Kod muškaraca nije uočena takva povezanost.
No kvaka je skrivena u tjelesnoj težini: svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većom vjerojatnošću doživljavanja stote samo u skupini osoba s tjelesnom težinom ispod normale.
U skupinama s normalnom ili prekomjernom tjelesnom težinom ta povezanost nije zabilježena.
Vegetarijanke koje unose ribu, jaja i mliječno ne zaostaju
Nije presudno samo meso, nego ukupna količina kalorija i esencijalnih nutrijenata.
Vegetarijanke koje su konzumirale ribu, mliječne proizvode ili jaja imale su jednake izglede doživjeti stotu kao i žene koje jedu meso.
To znači da starije žene koje unose dovoljno energije i bjelančevina mogu povećati izglede da postanu stogodišnjakinje.
Indeks tjelesne mase i paradoks pretilosti
Autori studije utvrdili su da indeks tjelesne mase djelomično objašnjava povezanost između vegetarijanstva i kraćeg životnog vijeka.
Starije osobe češće imaju prenisku tjelesnu težinu, a upravo taj čimbenik može prikriti stvarne prehrambene potrebe.
Pojam paradoks pretilosti opisuje pojavu prema kojoj je veća tjelesna težina kod starijih povezana s boljim zdravstvenim ishodima, suprotno onome što se opaža kod mlađih populacija.
Ograničenja koja moramo uvažiti
Ovo istraživanje može otkriti samo poveznice, ne i uzroke.
Ne uzima u obzir promjene prehrambenih navika tijekom života; anketama se procjenjivalo samo što su sudionici jeli u starijoj dobi, na što je mogla utjecati i lakoća žvakanja hrane.
Ipak, prethodna istraživanja podupiru tezu da način života, uključujući prehranu, može objasniti čak 70 posto izgleda za doživljenje 90. godine.
Bjelančevine, prijelomi i proturječni nalazi
Rasprava o proteinima kod starijih nije zatvorena.
Jedna studija na više od 65.000 ljudi pokazala je da vegetarijanci mogu biti izloženi većem riziku od prijeloma, vjerojatno zbog manjeg unosa kalcija i proteina.
S druge strane, pregledni rad istraživača sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iz 2026. godine sugerira da manji unos proteina može pogodovati zdravijem starenju kod različitih organizama.
Što to znači za hrvatske starije osobe
Iako studija nije provedena u Hrvatskoj, njezini nalazi mogu potaknuti raspravu o prehrambenim smjernicama za starije u domovima, bolnicama i obiteljima.
Prehrana je iznimno složeno područje; na zdravstvene ishode utječu društveni, okolišni i individualni čimbenici.
Za formuliranje prehrambenih smjernica potrebna su buduća istraživanja usmjerena na starije osobe visoke životne dobi, zaključuju autori studije.
Uravnoteženost umjesto dogme
Najbolji izbori hrane za produljenje života zahtijevaju raznolikost i ravnotežu te se razlikuju od osobe do osobe.
Vegetarijanska prehrana, prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla te prehrana s malim udjelom mesa povezuju se sa smanjenim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.
No nije svako meso jednako: prerađeno meso i crveno meso često se povezuju s lošijim zdravljem i kraćim životnim vijekom, pa se općenito preporučuje njihova umjerena konzumacija.
Naši su nalazi istaknuli važnost uravnotežene prehrane koja uključuje namirnice i životinjskog i biljnog podrijetla za zdravu dugovječnost, navodi tim istraživača.
