Matematika mirovine: počnete li s 40, platit ćete upola manje nego s 50

Pitanje mirovine nije pitanje starosti, nego cijene odluke koju danas donosite ili ne donosite. Izračun koji je objavio N1 Hrvatska pokazuje koliko rano planiranje dodatne mirovinske štednje može smanjiti mjesečni teret i zašto odgađanje ima konkretnu cijenu.

Matematika pada životnog standarda

Većina zaposlenih tek nakon umirovljenja shvati koliko se životni standard može srozati kada redovitu plaću zamijeni znatno manji mjesečni prihod. Izračun polazi od osobe koja danas zarađuje 1800 eura i od prvog i drugog stupa može očekivati mirovinu od 900 eura prema današnjoj vrijednosti novca.

To znači da joj za zadržavanje postojećeg standarda nedostaje dodatnih 900 eura svaki mjesec. Taj iznos neće stići sam od sebe; mora se nadoknaditi kombinacijom dobrovoljne mirovinske štednje i dugoročnih ulaganja.

Zašto drugi stup nije dovoljan

Zaposleni već sada izdvajaju pet posto bruto plaće u drugi mirovinski stup. Taj novac se ulaže i kapitalizira u obveznim mirovinskim fondovima, ali to nije jamstvo dovoljno visoke mirovine.

Zato je potrebno redovito provjeravati stanje osobnog računa, pratiti naknade, ostvarene prinose i strategiju fonda. Mlađi radnici mogu prihvatiti veći udio rizičnije imovine zbog dugog horizonta, dok je pred mirovinu važnije sačuvati već akumulirani kapital.

Treći stup i državni poticaj

Dobrovoljna mirovinska štednja, odnosno treći mirovinski stup, omogućuje vam da sami odlučujete koliko i koliko često uplaćujete. Prednost je državni poticaj od 15 posto na uplaćena sredstva, do propisanog godišnjeg maksimuma.

Ipak, nije pametno svu dugoročnu štednju usmjeriti samo u jedan oblik ulaganja. Treći stup je koristan dio plana, ali uz njega treba graditi i vlastiti investicijski portfelj, primjerice ulaganjem u različite ETF-ove.

Disciplina umjesto čekanja savršenog trenutka

Jedna od najčešćih pogrešaka dugoročnih ulagača jest čekanje idealnog trenutka za početak. Mnogi misle da ulaganje ima smisla tek ako na raspolaganju imaju nekoliko tisuća ili desetaka tisuća eura.

Istina je suprotna: kod dugoročnog ulaganja disciplina može biti važnija od početnog iznosa. Čak i manje mjesečne uplate tijekom 20 ili 25 godina, zahvaljujući složenom prinosu, mogu prerasti u znatan kapital.

Izračun za 40, 45 i 50 godina: vrijeme je presudno

Autori izračuna napravili su okvirnu simulaciju za tri osobe koje danas imaju 40, 45 i 50 godina. Pretpostavili su da dosad nisu aktivno izdvajale dodatni novac za mirovinu, da se žele umiroviti sa 65 godina te da nakon umirovljenja žele osigurati dodatnih 900 eura mjesečnih prihoda.

U osnovnom scenariju s prosječnom inflacijom od dva posto, do 65. godine trebalo bi prikupiti oko 157.100 eura kapitala. Četrdesetogodišnjak bi za to trebao izdvajati 261 euro mjesečno, a osoba koja počne s 50 godina gotovo 600 eura mjesečno.

Za 45-godišnjaka izvor ne navodi zaseban iznos, ali logika složenog prinosa jasno pokazuje da bi potrebna uplata bila bliža iznosu za mlađu osobu nego onom za stariju. Svaka odgođena godina povećava mjesečni teret.

Konzervativniji scenarij podiže ljestvicu

Ako prosječna inflacija tijekom razdoblja štednje bude tri umjesto dva posto, potreban kapital raste na približno 173.800 eura. To nije kozmetička promjena; ona izravno diže mjesečne uplate.

Četrdesetogodišnjak bi u tom scenariju trebao izdvajati oko 336 eura mjesečno, dok bi osoba koja počne štedjeti tek s 50 godina morala izdvajati više od 700 eura mjesečno. Razlika od deset godina starosti gotovo udvostručuje potrebnu uplatu.

Što to znači za vaš mjesečni budžet

Iznos od 261 eura mjesečno može se činiti velikim izdatkom, ali usporedba s gotovo 600 eura za deset godina stariju osobu otkriva stvarnu cijenu čekanja. Rani početak nije luksuz, nego matematička prednost.

Jedan od najjednostavnijih načina jest odrediti dio mjesečnih prihoda koji će se redovito izdvajati za budućnost i tu uplatu tretirati kao svaki drugi fiksni trošak. Time se izbjegava dilema imam li dovoljno viška ovaj mjesec.

Zaključak bez floskula: vrijeme radi za vas samo ako ga iskoristite

Simulacija nije prognoza budućih prinosa niti jamstvo da će ulaganja ostvariti navedene rezultate. Prinosi na tržištu kapitala mogu znatno varirati, a stvarna mirovina može biti viša ili niža od pretpostavljenih 900 eura.

Ipak, osnovna je poruka neumoljiva: nije presudno samo koliko zarađujete, nego i koliko dugo vaš novac radi za vas. Prednost imaju oni koji počnu dovoljno rano, redovito ulažu i raspoređuju štednju na različite oblike ulaganja.