Lisabon i Porto za 75 minuta: Portugal pokrenuo brzu prugu koja mijenja prometnu kartu Iberijskog poluotoka
Radovi na prvoj dionici Porto–Oiã počeli su u ponedjeljak, a projekt vrijedan oko dvije milijarde eura donosi novi most preko Doura i temeljitu obnovu kolodvora Porto-Campanhã.
Početak radova na prvoj dionici
Portugal je početkom tjedna otvorio novo poglavlje svoje prometne povijesti. U ponedjeljak su krenuli prvi radovi na brzoj željezničkoj pruzi koja će povezati Lisabon i Porto, dva najveća grada u zemlji. Prva faza obuhvaća dionicu između kolodvora Porto-Campanhã i mjesta Oiã u okrugu Aveiro.
Što donosi puna brza veza
Kada cijela trasa bude dovršena, putnici će između Lisabona i Porta putovati svega sat i 15 minuta. Danas ta relacija traje znatno dulje, pa bi nova pruga trebala preusmjeriti dio putnika s cesta i zrakoplova na željeznicu. Projekt nosi oznaku LAV i dio je šire nacionalne strategije, ne samo prometnog povezivanja dvaju gradova.
Model javno-privatnog partnerstva i europski novac
Ugovor o koncesiji za dionicu Porto–Oiã potpisan je 29. srpnja 2025. godine, a njegova vrijednost procjenjuje se na približno dvije milijarde eura. Projekt se provodi prema modelu javno-privatnog partnerstva, što znači da rizike i odgovornost dijele država i privatni partner. Europska investicijska banka sudjelovat će s 875 milijuna eura, a Instrument za povezivanje Europe osigurat će dodatnih 480 milijuna eura.
Građevinski zahvati koji mijenjaju sliku sjevera Portugala
Na prvoj dionici dugoj 71 kilometar predviđeni su zahtjevni radovi. Gradi se novi most preko rijeke Douro, koji će istodobno služiti i cestovnom i željezničkom prometu. Planirana je i nova željeznička postaja Vila Nova de Gaia-Santo Ovídio, a postojeći intermodalni kolodvor Porto-Campanhã bit će proširen i temeljito preuređen.
Zračna luka i španjolska mreža: strateška logika
Portugalske vlasti ovu prugu ne gledaju samo kao vezu dvaju gradova. Ona bi trebala omogućiti bolju povezanost s budućom novom zračnom lukom u Lisabonu, čime se želi ojačati uloga glavnog grada kao prometnog čvorišta. Dugoročni cilj uključuje i brzu vezu Lisabona i Madrida, koja bi do 2034. godine putovanje između dvaju glavnih gradova skratila na približno tri sata.
Glas ministra i nacionalni konsenzus
Portugalski ministar infrastrukture i stanovanja Miguel Pinto Luz izjavio je da su brze pruge, uz novu lisabonsku zračnu luku, najveći infrastrukturni projekti koje će zemlja realizirati u ovom stoljeću. Naglasio je da je od presudne važnosti snažan nacionalni konsenzus o brzoj željeznici. Po njegovim riječima, takav konsenzus postoji, kao i suglasnost o potrebi ulaganja u željeznički sustav općenito.
Zašto je to važno za Hrvatsku
Hrvatska iz ovog portugalskog primjera može čitati kako se veliki prometni projekti financiraju i kako se gradi politička potpora. Naša zemlja još nema brzu željeznicu usporedivih brzina, a modernizacija postojećih pruga često se odvija sporije od najavljenog. Portugalski model javno-privatnog partnerstva i oslanjanje na europske fondove nije preslika koja se može izravno primijeniti, ali pokazuje smjer u kojem bi se mogla kretati i hrvatska infrastrukturna politika.
Brojke koje treba zapamtiti
Najvažnije brojke ovog projekta su 71 kilometar prve dionice, 75 minuta ciljanog vremena putovanja, oko dvije milijarde eura vrijednosti koncesije te 1,355 milijardi eura europske potpore iz EIB-a i Instrumenta za povezivanje Europe. Te brojke svjedoče o razmjeru ulaganja koje Portugal priprema za iduća desetljeća.
