Jezik se mijenja, a s njim i prijevod: Novi standardni prijevod Biblije traži ravnotežu između vjernosti izvorniku i suvremenog hrvatskog
Hrvatsko biblijsko društvo predstavilo je proces nastanka novog prijevoda Svetoga pisma, na kojem je radilo 26 stručnjaka, te objasnilo zašto je svjež prijevod nužan za razumijevanje biblijske poruke danas.
Kad jezik postane previše udaljen od čitatelja, poruka blijedi. Upravo to načelo vodilo je Hrvatsko biblijsko društvo u višegodišnjem radu na Hrvatskom standardnom prijevodu Svetoga pisma, o kojem se nedavno raspravljalo na tribini u Kampusu Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Zašto novi prijevod nije izdaja tradicije
Dr. sc. Boris Beck na tribini je izrekao rečenicu koja sažima cijeli pothvat: „Nije tradicija da se držimo starog prijevoda, nego da radimo novi.“ Njegova tvrdnja pogađa bit problema: biblijski tekstovi ostaju isti, ali se mijenjaju iskustva čitatelja, njihovo razumijevanje riječi i svijet u kojem žive.
Prevoditelji, pojasnio je Beck, ne mogu tek zamijeniti riječ jednog jezika riječju drugoga. Moraju razumjeti kontekst, stil pojedinoga biblijskog pisca i poruku koju je on želio prenijeti. Digitalni rječnici i drugi alati pomažu u provjeri značenja, ali konačne odluke zahtijevaju detaljno proučavanje izvornika.
Tko stoji iza novoga prijevoda
Na projektu je radilo 26 hrvatskih biblijskih i jezičnih stručnjaka. Prijevod su odobrile Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, a prvo izdanje predstavljeno je u prosincu prošle godine. Da interes nije bio prolazan, potvrdio je i dotisak: prvo izdanje rasprodano je u samo nekoliko mjeseci, pa je u srpnju izašlo novo.
Na tribini su o procesu govorili dr. sc. Mladen Horvat, dr. sc. Vinko Mamić, dr. sc. Marko Cifrak i dr. sc. Boris Beck. Njihova izlaganja otkrila su kako se donose prevoditeljske odluke i zašto je svaka rečenica rezultat dugotrajnog rada, poznavanja jezika i teologije.
Psalam 22 kao ogledalo prevoditeljskih izazova
Dr. sc. Mladen Horvat na primjeru 22. psalma pokazao je koliko je posao složen. Prvi je korak pažljivo proučavanje hebrejskog izvornika, njegove gramatike i strukture. Hebrejska poezija obiluje paralelizmima, u kojima drugi dio retka nadopunjuje ili pojašnjava prvi, pa prevoditelj mora analizirati ne samo pojedine riječi nego i njihove međusobne odnose.
Već početni vapaj „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ otvara pitanja tumačenja. Ponekad nije jednostavno odrediti na koji se dio rečenice odnosi pojedina riječ ili kako povezati njezine dijelove. Takve odluke mogu utjecati na razumijevanje cijelog odlomka.
Od napuštenosti do nade: širi smisao psalma
Horvat je upozorio da Psalam 22 ne govori samo o osjećaju napuštenosti i samoće. On otvara i pitanje odnosa ljudske patnje, vjere i nade u Božji odgovor. Zato je važno promatrati pojedine retke u kontekstu cijeloga teksta, a ne ih tumačiti izdvojeno.
Primjer toga psalma pokazuje da prevođenje Biblije nije tek doslovno prenošenje riječi. Iza svake prevedene rečenice stoje dugotrajan rad, poznavanje jezika i teologije te niz odluka kojima se nastoji sačuvati poruka izvornika i istodobno je približiti suvremenom čitatelju.
Jezične odluke koje izazivaju rasprave
Novi prijevod donosi i konkretne jezične promjene. Izbjegava se imperfekt, smanjuje se uporaba aorista te se daje prednost perfektu u skladu s govornom praksom suvremenoga standardnog jezika. Ta je odluka naišla i na kritike dijela teologa i stručnjaka za Bibliju.
Rasprava o takvim izborima nije samo akademska. Ona otvara pitanje kako vjernička zajednica doživljava svetost jezika i koliko se liturgijski i molitveni registar smije približiti svakodnevnom govoru. Novi prijevod ne nudi konačne odgovore, ali potiče na razmišljanje o odnosu jezika, vjere i vremena.
Zašto je to važno za Hrvatsku
U društvu u kojem se jezik ubrzano mijenja pod utjecajem novih medija i migracija, svaki ozbiljan prijevod temeljnih tekstova ima širu kulturnu težinu. Hrvatski standardni prijevod Biblije nije namijenjen samo vjernicima, nego i svima koje zanima kako se hrvatski jezik nosi s izazovom prenošenja drevnih hebrejskih i grčkih tekstova.
Rasprodano prvo izdanje i brzi dotisak pokazuju da potreba za razumljivim i suvremenim prijevodom nije izmišljena. Ljudi žele čitati tekstove koji ih se tiču na jeziku koji razumiju, bez da pritom izgube dubinu izvornika.
Što dalje
Pred Hrvatskim biblijskim društvom sada stoji izazov kako nastaviti rad na revizijama i novim izdanjima. Stručnjaci su na tribini jasno dali do znanja da posao nikada nije dovršen: jezik se i dalje mijenja, a s njim i potreba za novim čitanjima.
Javna rasprava o novom prijevodu, uključujući i kritike, može samo produbiti razumijevanje teksta. U konačnici, cilj nije pobjeda jednog jezičnog rješenja, nego da biblijska poruka ostane živa i razumljiva generacijama koje dolaze.
