Jelena, majka sirota, i Zvonimir, kralj hrvatski: Split je ponovno otvorio pitanja hrvatskoga kraljevstva
Međunarodni znanstveni skup u Splitu okupio je 20 izlaganja i pokazao da hrvatska srednjovjekovna povijest traži nova čitanja.
Kraljica i kralj vraćeni u središte rasprave
Međunarodni znanstveni skup posvećen kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru zaključen je u petak u Splitu nakon dvodnevnog programa. Održano je 20 znanstvenih izlaganja, a sudjelovali su istraživači iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije.
Susret pod nazivom „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“ održan je 8. i 9. listopada, u povodu 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Raspravljalo se o povijesnim izvorima, vladarskim odnosima, crkvenim ustanovama, arheološkim nalazištima i načinima na koje su hrvatski vladari prikazivani tijekom kasnijih stoljeća.
Zašto su Jelena i Zvonimir više od obljetnica
Jelena i Zvonimir nisu samo imena iz udžbenika. U njima se prelamaju odnosi kraljevske vlasti, Crkve i lokalnih zajednica u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Skup je pokazao da, unatoč stoljećima istraživanja, brojna pitanja o tom povijesnom razdoblju još čekaju odgovore. Hrvatska srednjovjekovna povijest ne može se u potpunosti razumjeti bez poznavanja tadašnjih europskih političkih, vjerskih i kulturnih zbivanja.
Jelena nije bila samo majka kralja
Posebna pozornost posvećena je kraljici Jeleni i njezinu stvarnom položaju u kraljevskoj vlasti. Znanstvenici su razmatrali ulogu žena u vladarskim obiteljima, njihovo pokroviteljstvo nad crkvenim ustanovama te doprinos političkom i društvenom životu.
Nadgrobni natpis kraljice Jelene potvrđuje da je bila supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava. Riječi s natpisa o „majku sirota i zaštitnicu udovica“ svjedoče o društvenoj odgovornosti koja se povezivala s kraljevskom vlašću.
Povjesničar Trpimir Vedriš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upotrijebio je izraz suvladarica, otvarajući mogućnost drukčijeg tumačenja kraljičina položaja. Time je naznačio njezino aktivnije sudjelovanje u obnašanju vlasti.
Zvonimir nije samo reljef na Bašćanskoj ploči
O kralju Zvonimiru raspravljalo se kroz konkretne primjere njegova vladanja. Ludwig Steindorff sa Sveučilišta u Kielu predstavio je život Petra Crnog, imućnog splitskog građanina iz Zvonimirova doba.
Zahvaljujući Supetarskom kartularu, sačuvani su podaci o njegovim zemljišnim poslovima, osnivanju samostana, gradnji crkve i odnosima s tadašnjim uglednicima. Petar Crni obratio se kralju Zvonimiru radi rješavanja zemljišnog spora, što pruža uvid u svakodnevno funkcioniranje kraljevske vlasti.
Zvonimirova uloga nije bila ograničena na političko i crkveno predstavljanje kraljevstva, nego je uključivala i odlučivanje o pravnim sporovima. Bašćanska ploča, na kojoj se Zvonimir spominje kao kraljem hrvatskim, pripada najstarijim sačuvanim svjedočanstvima hrvatskog narodnog imena na hrvatskom jeziku.
Šuplja crkva: mjesto gdje je krunidba postala temelj
Značajan dio programa bio je posvećen Solinu, odnosno opatiji sv. Petra i Mojsija, poznatoj kao Šuplja crkva. Ante Jurčević iz Arheološkog muzeja u Splitu predstavio je povijest tog lokaliteta.
Upravo je ondje 1076. godine Dmitar Zvonimir okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Riječ je o trobrodnoj bazilici izgrađenoj na prostoru starijeg ranokršćanskog kompleksa, koja je bila dio benediktinske opatije povezane s hrvatskim vladarima.
Arheološki nalazi i povijesna dokumentacija omogućuju rekonstrukciju njezina razvoja i važnosti. Šuplja crkva nije promatrana isključivo kao mjesto Zvonimirove krunidbe, nego i kao spomenik povezanosti kraljevske vlasti, benediktinskog redovništva i reformnih pokreta unutar zapadnog kršćanstva.
Europski okvir bez kojeg nema razumijevanja
Međunarodni karakter skupa naglasio je europsku dimenziju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Suradnja s Papinskim sveučilištem Gregoriana u Rimu omogućila je šire sagledavanje povijesnih procesa.
Posebno su razmatrani odnosi Hrvatskoga Kraljevstva s papinstvom, crkvene reforme i političke promjene tijekom 11. stoljeća. Zvonimirova vladavina predstavljena je kao razdoblje snažnijeg učvršćivanja kraljevske vlasti i bliskih veza s Apostolskom Stolicom.
Kako su Jelena i Zvonimir živjeli u kasnijim stoljećima
Sudionici su se bavili i načinima na koje su kraljica Jelena i kralj Zvonimir prikazivani nakon svoje smrti. Raspravljalo se o njihovu mjestu u historiografiji, književnosti, likovnoj umjetnosti i političkoj simbolici, osobito tijekom 19. stoljeća.
Među obrađenim temama bile su glagoljaška Legenda o smrti kralja Zvonimira, simbolika Zvonimirove krune u politici dalmatinskih pravaša te umjetnički prikazi hrvatskih srednjovjekovnih vladara. Njihova važnost nadilazi razdoblje u kojem su živjeli jer su postali simboli hrvatske kulturne i nacionalne povijesti.
Što slijedi: zbornik i nova istraživanja
Na završetku skupa istaknuta su dva glavna smjera budućih istraživanja. Prvi se odnosi na povijesne okolnosti u kojima su živjeli Jelena i Zvonimir, njihove vladarske uloge i povezanost Hrvatske s europskim srednjovjekovnim prostorom.
Drugi obuhvaća proučavanje načina na koje su njihove povijesne osobnosti tijekom kasnijih razdoblja tumačene i korištene u kulturnom i političkom životu. Zaključeno je da je potrebno nastaviti uspoređivati domaće povijesne izvore s europskom građom te jačati suradnju između znanstvenih institucija.
Rezultati dvodnevnog okupljanja trebali bi biti objedinjeni u znanstvenom zborniku radova. Prema najavama organizatora, prikupljanje radova planirano je do kraja srpnja 2027. godine, a objavljivanje recenziranog izdanja očekuje se tijekom 2028. godine.
