Hrvatska bez ijedne energane: četiri postrojenja trebaju preokrenuti priču o otpadu
Dok Europska unija broji više od 500 postrojenja za energetsku oporabu otpada, Hrvatska planira četiri energane, a prva bi mogla niknuti kod Šibenika.
Gdje je Hrvatska u europskoj statistici otpada
Količina komunalnog otpada po stanovniku u Europskoj uniji porasla je za oko osam posto u deset godina, s 479 kilograma u 2014. na 517 kilograma u 2024. Hrvatska je 2014. bila znatno ispod prosjeka Unije s 379 kilograma po stanovniku, ali je do 2024. gotovo sustigla prosjek sa 497 kilograma. Taj rast pritiska sustav obrade ostatnog otpada, upozorila je Maja Feketić, načelnica sektora za fondove EU-a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na okruglom stolu „Energetska oporaba (opasnog) otpada”.
Odlagališta gube primat, recikliranje jača
Od 2010. do 2024. udio otpada koji završava na odlagalištima u Hrvatskoj pao je s 94 posto na 51 posto. Istodobno je udio recikliranog otpada porastao s četiri na 38 posto. Ipak, između recikliranja i odlaganja ostaje praznina koju u Europi popunjavaju upravo energane na otpad.
Četiri planirane energane i njihove lokacije
Hrvatska do 2031. treba imati 11 centara za gospodarenje otpadom. Pet ih je u funkciji, tri su u izgradnji, za dva se čeka izbor izvođača radova, a Grad Zagreb, u kojem će biti najveći centar, dobio je lokacijsku dozvolu. Iz tih centara izlazit će oko 550.000 tona goriva iz otpada godišnje, što otvara prostor za četiri energane. Nijedna od njih neće biti namijenjena opasnom otpadu.
Prva energana: CGO Bikarac kod Šibenika
Fond je s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije osigurao sredstva za izradu stručno-tehničke dokumentacije za postrojenje na lokaciji CGO „Bikarac” kod Šibenika. Kapacitet prve energane bit će 130.000 tona goriva iz otpada i prosušenog mulja godišnje, a pokrit će područje četiriju dalmatinskih županija.
Osijek, Rijeka i Zagreb traže svoju priliku
Druga energana planira se u kogeneracijskom postrojenju u slobodnoj zoni Osijek, kapaciteta 54.000 tona godišnje za Slavoniju. Rijeka je Fondu predala zahtjev i njezina bi energana mogla preuzimati gorivo iz otpada i prosušeni mulj iz centara Marišćina, Kaštijun i Babina Gora. Zagreb bi kao glavni grad također trebao krenuti u gradnju, a u najavi su i privatne investicije.
Energetska oporaba nije protivnik recikliranja
Daniel Rolph Schneider, predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, naglašava da je energetska oporaba otpada trenutno nužna jer ne postoji bolja alternativa za nereciklabilni, opasni i infektivni otpad. U Europskoj uniji je 2024. energetski oporabljen 61 milijun tona komunalnog otpada, što čini udio od 26 posto. Zemlje s najvećim postotkom recikliranja ujedno imaju i najviše energana, pa te dvije tehnologije nisu u suprotnosti.
Što energana vraća zajednici
Korištenje otpadne topline za proizvodnju električne i toplinske energije, recikliranje minerala i metala iz pepela te čak i nutrijenata poput fosfora i cinka može pridonijeti opskrbi sirovinama i energijom te europskim klimatskim ciljevima. Schneider pritom upozorava da od odluke o gradnji do početka rada energane prođe osam do deset godina. Tvrtka C.I.O.S. u Sisku planira energanu, a spominjala se i Kutina.
Gdje je Europa, a gdje Hrvatska
U Europi, uključujući Norvešku, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, radi više od 500 energana na otpad i 30 spalionica za opasni otpad. Poljska ih ima devet, Austrija 12, Danska 23, Italija 36, Švedska 37, Njemačka 92 i Francuska 116; Grčka planira i gradi šest postrojenja. Hrvatska, Bugarska, Cipar i Malta nemaju nijednu, dok Srbija, koja nije članica Unije, ima dvije.
