Gospić kao test države: Plenković u sjeni opoziva obećava sanaciju i nabraja milijarde

Otpad kao političko bojno polje

U utorak, 13. listopada 2026., premijer Andrej Plenković podnio je Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade. Istoga dana poslijepodne SDP je uz potporu 54 zastupnika pokrenuo raspravu o opozivu Vlade, a povod je ilegalno odlagalište opasnog otpada u Lici. Ta podudarnost nije slučajna: upravljanje otpadom postalo je središnja točka političkog sukoba i test sposobnosti države da zaštiti javno zdravlje.

Plenković je izrijekom rekao da će Vlada riješiti problem sanacije otpada u Gospiću, uvrstivši ga u Plan gospodarenja otpadom zajedno sa Samoborom, Poznanovcem, Benkovcem, Lovincem i Pazinom. Pritom je podsjetio kako je prethodno riješen problem otpadne troske u Biljanima Donjim i baliranog otpada u Varaždinu. Cilj je, kako je naveo, zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom.

Mreža centara za gospodarenje otpadom

Premijer je nabrojao centre koji su već u radu: Marišćina, Kaštijun, Biljane Donje i, odnedavno, Babina Gora. U izgradnji su Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica, a u pripremi Orlovnjak, Šagulje i Zagreb. Ta infrastruktura, ako se doista dovrši prema planu, trebala bi spriječiti buduće slučajeve poput gospićkog, u kojima opasni otpad završava izvan nadzora.

No sam popis lokacija ne rješava problem. Sanacija postojećih „crnih točaka“ i odlagališta zahtijeva dugoročno financiranje i političku volju. Plenkovićevo pozivanje na riješene primjere iz Biljana Donjih i Varaždina sugerira da Vlada ima operativni model, ali u Lici će tek morati dokazati da taj model funkcionira i na terenu gdje je nepovjerenje građana visoko.

Europski novac kao temelj

U pozadini sanacijskih obećanja stoje europska sredstva. Plenković je iznio podatak da je Hrvatska od ulaska u EU u plusu iz europskog proračuna za gotovo 22 milijarde eura. Ta brojka nije apstraktna: ona omogućuje projekte poput centara za gospodarenje otpadom, ali i prometnu i energetsku modernizaciju.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) ispunjen je, prema premijeru, u 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto. Od gotovo 10 milijardi eura na raspolaganju, dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih do 2,7 milijardi eura. To su konkretne brojke koje oporba može osporavati politički, ali ih ne može zanijekati kao činjenice.

Energetska neovisnost i geotermalni potencijal

Energetski segment izvješća donosi strateške pomake. Plenković je ocijenio da je odluka o izgradnji LNG terminala na Krku bila strateški ispravna jer je Hrvatska u plinskoj krizi imala dovoljno plina za sebe i za susjede. Kapacitet terminala povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime zemlja postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.

Uz to, ugovori za geotermalnu energiju u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću vrijedni su ukupno 86 milijuna eura. Usvojen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući male modularne reaktore. Ti potezi nisu samo energetska politika; oni utječu na cijenu grijanja za kućanstva i konkurentnost industrije.

Prometna renesansa i naplata bez zaustavljanja

Prometna agenda obuhvaća niz projekata koji se protežu od Istre do Dubrovnika. Do kraja godine planira se dovršiti posljednja dionica istarskog ipsilona do čvora Matulji, nastavlja se gradnja autoceste prema Dubrovniku, brzih cesta prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te ceste od Splita prema Omišu. Počela je i gradnja dionica autoceste Križišće – Žuta Lokva, probijen je tunel Kozjak, obnavlja se zagrebačka obilaznica, a u pripremi je treći trak autoceste Zagreb – Karlovac vrijedan 250 milijuna eura.

Plenković je najavio i da će se iduće godine na autocestama uvesti naplata cestarine bez zaustavljanja, što bi trebalo smanjiti gužve i povećati protočnost. U željezničku infrastrukturu planira se uložiti šest milijardi eura, a prije dva tjedna potpisan je ugovor s indijskom tvrtkom Afcons za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 900 milijuna eura. Taj projekt dovršit će dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.

Turizam i stanovanje: borba protiv apartmanizacije

Turistički rezultati za prvih devet mjeseci 2026. pokazuju 20,1 milijun dolazaka i 105 milijuna noćenja, uz fiskalizirane račune veće od 7 milijardi eura, što je 18 posto više nego lani. No premijer je jasno rekao da cilj nije samo rast brojki, nego cjelogodišnji turizam temeljen na kvaliteti i ravnomjernijoj raspodjeli prometa.

U tom kontekstu najavio je do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i istaknuo potrebu zaustavljanja neodrživog rasta apartmanizacije kako bi se pridonijelo priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama. To je izravna poruka mladim obiteljima koje su istisnute s tržišta nekretnina uzduž obale.

Poljoprivreda i klimatske naknade

Poljoprivredni podaci u izvješću pokazuju stabilan priljev sredstava: iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja isplaćeno je 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura. Za izravna plaćanja osigurano je 20 posto više sredstava uz fleksibilnija pravila.

Uz to, zbog suše poljoprivrednicima je osigurano 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, a za jesensku sjetvu 10 milijuna eura. Te intervencije nisu sitne brojke za obiteljska gospodarstva koja se bore s klimatskim ekstremima; one održavaju proizvodnju hrane i radna mjesta u ruralnim područjima.

Zašto je to važno za građane

Godišnje izvješće premijera nije samo politički ritual. Ono postavlja okvir za raspodjelu javnog novca i prioritete u sljedećim godinama. Sanacija Gospića, naplata cestarine bez zaustavljanja, geotermalni projekti i borba protiv apartmanizacije izravno utječu na svakodnevni život građana.

Dok oporba traži opoziv zbog propusta u Lici, birači će vagati između konkretnih rezultata i političke odgovornosti. Obećanje o sanaciji Gospića sada je javno; njegovo ispunjenje bit će mjerljivo u mjesecima koji dolaze.