Europa na rubu plinske krize: skladišta najniža od 2011., manjak dovoljan za 12 milijuna kućanstava
Nova izvješća IEEFA-e i ENTSO-G-a upozoravaju da bi ova zima mogla donijeti nagli rast cijena energije i prisilne mjere štednje.
Početna točka: najniže zalihe od početka mjerenja
Europska unija ulazi u zimu s najnižim zalihama prirodnog plina za ovo doba godine otkako se 2011. vode evidencije. Trenutačna popunjenost skladišta iznosi nešto više od 70 posto kapaciteta. To je posljedica ljetne tržišne logike: visoke cijene plina učinile su prodaju isplativijom od skladištenja za zimsku potrošnju.
Trgovci su, dakle, zaradili na kratki rok, ali Europa sada ima znatno manju sigurnosnu rezervu. Ako dođe do poremećaja u globalnoj opskrbi, Unija postaje osjetljivija na nagle skokove cijena, upozorila je Ana Jaller-Makarewicz, vodeća analitičarka IEEFA-e za europsko energetsko tržište.
Zašto su skladišta ostala poluprazna
Razlog nije nedostatak plina na tržištu, nego ekonomski poticaj. Tijekom ljeta cijene su bile dovoljno visoke da se trgovcima isplatilo odmah prodati plin umjesto platiti skladištenje i čekati zimu. To je klasičan primjer kratkoročne racionalnosti koja stvara dugoročnu ranjivost.
Sada, kada su cijene blizu najviših razina u gotovo četiri godine, Europa ima malo prostora za nabavu dodatnih količina. Opskrba je ograničena i zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, koje remete globalne tokove energije.
Brojke koje zabrinjavaju: manjak od 14 milijardi kubika
Prema izvješću IEEFA-e, Unija bi se ove zime mogla suočiti s manjkom od čak 14 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. To odgovara približno sedam posto ukupne potražnje u Uniji i količini dovoljnoj za opskrbu između 10 i 12 milijuna europskih kućanstava.
Ne znači to nužno da će plin posve nestati. Ali znači da bi u skladištima moglo biti sedam milijardi kubičnih metara manje plina na raspolaganju za potrošnju. Države bi mogle biti prisiljene kupovati plin po visokim cijenama na nestabilnom svjetskom tržištu ili zahtijevati smanjenje potrošnje.
Scenarij hladne zime: pad na samo 11 posto
Europska mreža operatora transportnih sustava za plin, ENTSO-G, objavila je prognozu opskrbe za zimu 2026./2027. U slučaju hladne zime, popunjenost skladišta mogla bi pasti na samo 11 posto, čak i uz optimalan uvoz ukapljenog prirodnog plina. Ta razina predstavlja donju granicu strateških rezervi do kojih nije jednostavno doći.
Ako države žele završiti zimu s najmanje 30 posto popunjenosti kako bi smanjile izloženost budućim hladnim razdobljima, morat će ograničiti potrošnju ili uskratiti isporuku količina koje odgovaraju sedam posto ukupne potražnje. To su teške mjere koje bi izravno pogodile kućanstva i industriju.
Zabrana ruskog plina dodatno steže omču
Dodatni pritisak dolazi iz predstojeće zabrane dugoročnih ugovora o opskrbi ruskim ukapljenim prirodnim plinom na razini Europske unije. Zabrana bi trebala stupiti na snagu u siječnju. Prema izvješću IEEFA-e, smanjit će europski uvoz plina za dodatnih sedam milijardi kubičnih metara.
Ruski plin u prošlosti se koristio za ublažavanje oscilacija potražnje tijekom zime. Sada Europa ovisi o vlastitim zalihama kako bi prebrodila hladne mjesece, ističu analitičari.
Cijena alternative: tri milijarde eura više
Alternativa je povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina, koji se doprema brodovima. Europska unija sve ga više nabavlja iz Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, prema trenutačnim cijenama, uvoz količina potrebnih za nadoknadu manjka europske bi potrošače stajao dodatne tri milijarde eura, odnosno 12 posto više nego što bi ista količina koštala prošle godine.
Proizvodnja ukapljenog prirodnog plina u SAD-u također je blizu maksimalnog kapaciteta. Dodatna europska potražnja još bi više opteretila ionako ograničenu ponudu, upozorila je Jaller-Makarewicz.
Stručnjaci: više cijene, a ne nužno nestašica
Neki stručnjaci smatraju da je izgledniji rast cijena nego stvarna nestašica plina. Laurent Ruseckas, viši analitičar tržišta plina u tvrtki S&P Global Energy, objašnjava da brzo pražnjenje skladišta početkom zime dovodi do rasta cijena, što bi privuklo dodatne pošiljke ukapljenog plina iz Azije prema Europi.
Ruseckas ističe i da u Europi više nema mnogo prostora za dodatno smanjenje potražnje. Rat u Ukrajini već je doveo do pada industrijske potražnje za plinom u EU za 20 posto, a ta se potražnja nije oporavila. To jasno pokazuje da je svako daljnje odricanje bolno.
Hrvatska perspektiva: ranjivost i pouke
Iako izvješća ne izdvajaju Hrvatsku poimence, ovisnost o uvozu plina i povezanost s europskim tržištem znači da bi posljedice mogle osjetiti i hrvatska kućanstva. Potrebno je pažljivo pratiti nacionalne zalihe i politiku nabave u idućim mjesecima.
Ova kriza nije samo energetsko pitanje, nego i pitanje socijalne otpornosti. Starije osobe, obitelji s niskim primanjima i lokalne zajednice najosjetljivije su na svaki rast cijena grijanja. Umjesto kratkoročnih mjera štednje, nužno je ulagati u obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i lokalnu solidarnost.
