Denuklearizacija na djelu: Trump pregovara s Moskvom i Pekingom o smanjenju nuklearnih zaliha

Izjava iz Newsmax intervjua

Donald Trump je u intervjuu za Newsmax izjavio da Washington vodi razgovore s Moskvom i Pekingom o denuklearizaciji. Cilj je smanjiti nuklearne zalihe tri najveće svjetske sile. Predsjednik je dodao kako očekuje da će Kina u idućih pet godina dostići Sjedinjene Države. Ova izjava dolazi u trenutku kada globalna sigurnosna arhitektura pokazuje sve veće napetosti.

Tko danas ima najviše nuklearnih glava

Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Rusija raspolaže najvećim brojem uskladištenih nuklearnih bojevih glava. Slijede je Sjedinjene Države i Kina. No, kada je riječ o raspoređenim bojevim glavama, Sjedinjene Države prednjače pred Rusijom. To znači da se razgovori odnose na tri države koje zajedno drže golemu većinu svjetskog nuklearnog arsenala.

Zašto je denuklearizacija ponovno na stolu

Trumpova izjava sugerira obnovljeni diplomatski interes za kontrolu naoružanja, temu koja je posljednjih godina bila zapostavljena. Niz međunarodnih sporazuma, poput Novog START-a, susreo se s preprekama, a povjerenje među velikim silama je nisko. Stoga je i sama najava razgovora s Moskvom i Pekingom signal da Washington želi otvoriti novu fazu pregovora, iako nema detalja o formatu ni vremenskom okviru.

Što to znači za manje države poput Hrvatske

Hrvatska kao članica NATO-a ne posjeduje nuklearno oružje, ali njezina dugoročna sigurnost ovisi o stabilnosti globalnog poretka. Svako smanjenje nuklearnih arsenala smanjuje i rizik od eskalacije sukoba u kojima bi mogle biti ugrožene savezničke države. Zato je za hrvatsku javnost važno pratiti hoće li najave prerasti u konkretne mjere, a ne ostati tek diplomatska retorika.

Kineski faktor i izjava o pet godina

Trump je u intervjuu rekao da očekuje da će Kina u idućih pet godina dostići Sjedinjene Države. Nije precizirao odnosi li se to na nuklearni arsenal, gospodarsku snagu ili opću vojnu moć. No, sama izjava dolazi u trenutku kada se Peking ubrzano modernizira svoje strateške snage. To bi moglo objasniti zašto Washington želi uključiti Kinu u razgovore o denuklearizaciji.

Koliko je realan plan denuklearizacije

Stručnjaci za kontrolu naoružanja upozoravaju da su sveobuhvatni pregovori o denuklearizaciji iznimno složeni. Rusija i Sjedinjene Države imaju duboko nepovjerenje, a Kina dosad nije pokazala spremnost na smanjenje svojih kapaciteta. Ipak, činjenica da se o toj temi uopće razgovara na najvišoj razini može biti prvi korak prema transparentnosti i mjerama izgradnje povjerenja.

Što dalje pratiti

Javnost će pomno pratiti hoće li se iza Trumpovih riječi pojaviti konkretni diplomatski sastanci, prijedlozi ugovora ili barem zajedničke izjave. Dosadašnja iskustva pokazuju da se pregovori o nuklearnom razoružanju protežu godinama i često zapinju na tehničkim detaljima. No, sama činjenica da su Moskva i Peking uključeni u razgovore mijenja dosadašnji okvir u kojem su dominirali bilateralni američko-ruski pregovori.