Bosanac poziva građane da dignu glas protiv vječnih kemikalija: peticija traži zabranu PFAS-a u cijeloj Uniji
Zastupnik u Europskom parlamentu Gordan Bosanac pokrenuo je s kolegama iz Zelenih peticiju kojom od Europske komisije traži hitnu zabranu PFAS spojeva, nakon što je ispitivanje u Gospiću pokazalo njihovu prisutnost u tijelima većine testiranih.
Inicijativa rođena iz straha za zdravlje
Odluka zastupnika Gordana Bosanca da s 14 kolega iz kluba Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu pokrene internetsku peticiju nije došla iz uredske udobnosti. Potaknula ju je konkretna situacija na terenu: ilegalno odlaganje opasnog otpada u gospićkom kraju i rezultati ispitivanja koje su proveli Zeleni, a koji su pokazali da je čak pet od sedam testiranih građana bilo pozitivno na PFAS spojeve.
Taj podatak, iako ograničen na mali uzorak, dovoljno je uznemirujući da Bosanac i njegovi kolege traže glas građana. Peticija je prevedena na desetak jezika i dostupna putem društvenih mreža stranke Možemo! i samog zastupnika.
Što peticija traži od Europske komisije
Zahtjev upućen Europskoj komisiji ima tri jasna cilja. Prvo, da se u svim novim proizvodima koji se proizvode na području Europske unije što prije zabrane PFAS spojevi. Drugo, da kompanije koje proizvode te spojeve financijski snose troškove sanacije onečišćenja. Treće, uvođenje strožih standarda testiranja površinskih i pitkih voda.
Bosanac objašnjava da je pritisak na Komisiju nužan jer se ti spojevi ne mogu ukinuti preko noći, ali se može postaviti jasan regulatorni put.
Gospić kao laboratorij stvarnosti
Slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću nije samo lokalni incident. On je pokazao da se opasne kemikalije, koje se često nazivaju vječnima jer se ne razgrađuju, nalaze u ljudskom organizmu. Ispitivanje koje su proveli Zeleni, a o kojem govori Bosanac, ukazalo je na prisutnost spojeva u tijelima pet od sedam testiranih osoba.
Ta brojka, iako se temelji na malom uzorku, otvara pitanje razmjera izloženosti u Hrvatskoj. Europski parlament će o slučaju ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću raspravljati 5. studenoga na Odboru za predstavke (PETI).
Podaci koji otkrivaju snagu regulacije
Bosanac ističe egzaktne podatke istraživanja koji, prema njegovim riječima, nepobitno dokazuju da regulacija djeluje. Neregulirani spoj trifluoroctena kiselina (TFA) pronađen je u tijelima 100 posto testiranih građana. Nasuprot tome, preostala četiri spoja čija je upotreba zakonski regulirana zabilježena su kod tek 25 posto uzorka.
Ta statistika, ako je točna, snažan je argument za stroža pravila. Bosanac poručuje da se mora stvoriti novi zamah kako bi Komisija uz TFA strogo ograničila i druge opasne spojeve.
Prvi uspjeh zagovaranja
Kao važan prvi uspjeh zagovaranja, Bosanac navodi reakciju Europske agencije za kemikalije (ECHA). Agencija je odmah nakon istraživanja Zelenih po prvi put službeno upozorila Komisiju da je TFA toksičan spoj te zatražila njezino uklanjanje s liste netoksičnih spojeva.
To je, prema zastupniku, jasan signal da javni pritisak i konkretni podaci mogu promijeniti odluke u Bruxellesu. Međutim, upozorava da je Europska komisija već odgadala rokove za redefiniranje liste toksičnih spojeva, pa je sada presudan trenutak za mobilizaciju.
Širi okvir: borba za europski proračun
U drugom dijelu obraćanja, Bosanac se osvrnuo na pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije. Oštro je kritizirao prijedlog irskog predsjedanja koji predviđa rezanje proračuna za 356 milijardi eura, svodeći ga na 1,02 posto BDP-a Unije, što je znatno ispod sadašnjih 1,14 posto.
Europska komisija predložila je okvir od 2 bilijuna eura, a Europski parlament traži 10 posto veći iznos, odnosno između 1,26 i 1,27 posto europskog BDP-a, kako bi se Unija nosila s geopolitičkim izazovima.
Francuski rizik i megafond
Dodatni pritisak na pregovore stvara najava Marine Le Pen da će prepoloviti francuski doprinos europskom proračunu. Bosanac smatra da se pregovori moraju dovršiti prije izbora u Francuskoj, najkasnije do travnja ili svibnja. Time bi se državama članicama ostavilo šest mjeseci za pripremu novog instrumenta, takozvanog megafonda, kako bi povlačenje sredstava počelo 1. siječnja 2028.
Parlament čvrsto uvjetuje donošenje nacionalnih planova obveznim konzultacijama s gradovima i općinama. Bosanac naglašava da se mora stati na kraj praksi u kojoj premijer i ministri sami pišu planove i europskim novcem financiraju projekte poput privatnih hotela po otocima.
Što to znači za Hrvatsku
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je relativno zadovoljan irskim prijedlogom. Bosanac, međutim, upozorava da se zadovoljstvo može odnositi jedino na to što nisu rezana sredstva za koheziju i poljoprivredu, ali da je ukupan proračun bitno manji. To automatski znači i manje novca za Hrvatsku.
Naš primarni interes, zaključuje Bosanac, veći je europski proračun jer on jamči veći razvojni zamah za zemlju. U toj borbi, peticija protiv PFAS-a samo je jedan od frontova na kojima se odlučuje o zdravlju i budućnosti građana.
