Autohtonost kao vinski kompas: BregFest peti put okuplja sjeverozapadnu Hrvatsku

Peti BregFest, festival vinara i vina sjeverozapadne Hrvatske, 23. listopada u zagrebačkoj Laubi okupit će više od 70 vinarija. Prvi je imao 36 izlagača, a ovogodišnji će predstaviti više od 400 vina. Organizatori su geslom manifestacije proglasili povratak autohtonosti.

Autohtonost nasuprot uličnoj globalizaciji okusa

Tomislav Bolfan, vinar s Vinskim vrhom i potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska, upozorava da se na zagrebačkim ulicama danas osjećaju mirisi kineske, indijske i filipinske kuhinje. Strani gost, kaže, mora moći kušati domaću kuhinju i vina te doživjeti pravi duh Zagreba. „Bilo bi lijepo da se s autentičnošću naše ugostiteljske ponude vratimo na ono što smo imali do početka devedesetih godina prošlog stoljeća“, izjavio je Bolfan.

Vino je oduvijek priča sjeverozapadne Hrvatske. Dokaz je i ovogodišnji BregFest na kojem će se mnoge vinarije prepoznati na prvi pogled, a s mnogima će se posjetitelji tek upoznati. Kvalitetu jamči i veliki broj medalja s međunarodno relevantnih ocjenjivanja, no ovim vinarima to nije najvažnije; tradicija jest.

Vinske regije s jasnim identitetom

Plešivica je prigrlila pjenušce kao glavno obilježje. Moslavina se veže uz Škrlet. Sjeverna Hrvatska nudi sorte od pušipela i graševine do međunarodnog chardonnayja.

Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska, podsjeća da je upravo ta regija hrvatska kolijevka pjenušaca. „Mnogim su stranim gostima na turističkom odredištu upravo lokalno vino i jelo prvi kontakt s kulturom koju su došli upoznati. Zato na našim jelovnicima i vinskim kartama treba biti baš ono što smatramo dijelom svojeg identiteta“, rekao je Polovanec.

Skenderica: gostoljubivost upisana u ime

Ana Lisak, direktorica Catering Tima Lisak koji upravlja Skendericom, objašnjava da riječ gostionica u korijenu ima riječ „gost“. „Mi smo ovdje kako bismo vas ugostili, a ljudi ovamo dolaze kako bi se pogostili“, kazala je Lisak. U Remetama su se, dok su bile selo na brijegu iznad Zagreba, njegovala domaća jela i izletnička tradicija.

Skenderica danas gaji zagrebačku kulturu okupljanja oko stola s jelima od lokalnih namirnica i starim receptima, oplemenjenim duhom vremena. Restoran je nedavno dobio priznanje za doprinos ugostiteljstvu Grada Zagreba na 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Međimurje: od Beške do Mađerkinog brijega

Međimurje se razvija i u gastronomskom smislu. Čakovečka Beška brzo je postala mala senzacija interpretacijom lokalne namirnice i kuhinje.

David Štampar iz vinarije Štampar, potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska, ukazuje na Mađerkin brijeg i tamošnji vidikovac s vinogradima. Naglašava da se u međimurskim restoranima vodi računa o tradiciji, što se očituje u suradnji s vinarima. „Vinarima treba što više suradnje s ugostiteljstvom“, poručuje Štampar.

Brojke koje govore o rastu

Suzana Operman, direktorica Bregovite Hrvatske, iznosi podatke: prvi BregFest imao je 36 izlagača, a ovogodišnji ih ima 70. Predstavit će se više od 400 vina. „Zato ga se u javnosti opravdano naziva vinskim spektaklom“, kazala je Operman.

Autohtona vina u posebnom prostoru

Autohtona vina dobit će poseban izložbeni prostor. Organizatori žele pokazati bogatstvo vina i njegova najveća blaga.

Za gastronomsku ponudu bit će zaduženi Metro Hrvatska i Hrvatski kuharski savez, čime festival spaja vinare, ugostitelje i posjetitelje u jednu cjelinu.

Zašto je to važno za Hrvatsku

Festival nije samo prilika za kušanje. On pokazuje da sjeverna i zapadna Hrvatska imaju dugu vinsku tradiciju koja se može pretvoriti u turističku prednost. Lokalne sorte i kuhinja čuvaju identitet u vremenu globalnih lanaca.

Povratak autohtonosti nije nostalgični hir. To je smjer koji regiji omogućuje da se pozicionira kao vinska destinacija s jasnim lokalnim karakterom.